Kako se zaštiti od alergija?!
Ne dajte da vam potencijalne alergije kvare najljepše godišnje doba. Uzmite stvar u svoje ruke i zauzmite obrambeni stav.Stiže nam proljeće! Nekima to znači toplije vrijeme, više sunca te uživanja u prirodi, drugima je pak ovo razdoblje prava noćna mora jer se moraju nositi s raznim alergijama koje se pojavljuju zbog cvjetanja različitih biljaka.
Moraju se naoružati paketima i paketima maramica jer im je nos stalno začepljen te učestalo kišu, moraju uvijek paziti kako ne bi zaboravili nositi odgovarajuće antialergijske lijekove i kloniti se travnjaka, cvijeća i koje kakvih biljaka. Pa tko će, sa svim tim na umu, uživati u prirodi?
Da bi se zaštitili od ove iritantne pojave, moramo prvo objasniti pojam alergije.
Što je alergija?
Prekomjerna reakcija organizma na neku određenu, inače bezopasnu tvar ili čak više njih, koje zovemo alergenima, a ne moraju biti u većim količinama, zovemo alergija.Njen uzrok je pretjerana reakcija imunološkog sustava našeg tijela koji inače stvara antitijela kako bi zaštitio naš organizam. U slučaju osobe koja ima alergiju, imunološki sustav brani tijelo od inače bezazlenih tvari iz prirode kao da se radi o nekoj vrsti infekcije.
Alergeni koji uzrokuju alergiju su tvari koje sadrže proteine, organske tvari koje su važan dio svakog organizma.
U prirodi možemo naći i neproteinske alergene koji se nalaze i u lijekovima kao što je penicilin, a da bi uzrokovali alergijsku reakciju moraju se vezati za proteine.
Kada imunološki sustav smatra da se u organizmu nalazi štetan alergen, on proizvodi antitijela čiji je cilj napasti alergen. Tako se stvaraju daljnje biokemijske reakcije koje se manifestiraju kao iritacija ili upala pa na kraju dobivamo simptome alergije.
Neki od alergena su: grinje i kućna prašina, izmet žohara te otrovi raznih insekata, životinjske dlake i perje, spore plijesni, pelud koju nalazimo na korovu, travi i drveću te neke vrste hrane pa čak i mlijeko.
Vrste alergija
Zbog ovolikog broja alergena imamo i više vrsta alergija. Imamo alergijske bolesti dišnog sustava te alergijske bolesti kože.
U alergijske bolesti dišnog sustava spadaju: alergijska astma, rinitis te konjunktivitis.
U alergijske bolesti kože ubrajaju se: alergija na otrov insekata, alergija na cjepiva i lijekove, urtikarija, alergija na hranu te atopijski i kontaktni dermatitis. Neke alergijske reakcije kod preosjetljivih osoba čak mogu završiti smrću.
Prevencija alergijske reakcije
Prvi i najpametniji način jest, nakon utvrđivanja na koju tvar smo alergični, jednostavno kloniti se iste.
Kako bi se lakše izbjegli sezonski alergeni, odnosno peludi, jest ne provoditi vrijeme na mjestima gdje je vegetacija bujna te izbjegavati period kada je koncentracija peludi u zraku najveća, što je najčešće ujutro.
Također bi se trebalo izbjegavati sušiti odjeću i posteljinu na otvorenome jer će biti izloženi alergenima te prostor u kojem boravite na kratko provjetriti, najbolje klima uređajem.
Ako ste pak osjetljivi na cjelogodišnje alergene, trebali bi smanjiti koncentraciju prašine u vašem domu stalnim provjetravanjem i usisavanjem, izbjegavati jastuke i posteljine s perjem te kontakt s kućnim ljubimcima, a ako ih već imate, morate obratiti posebnu pažnju njihovoj higijeni.
Ništa vam od ovog ne garantira da ćete izbjeći alergiju jer je alergene gotovo nemoguće konstantno izbjegavati, ali bi neki od ovih savjeta mogao pomoći da uživate u nadolazećem proljeću kao i vaši najbliži.
Izvor: dalje.com.hr
