ZUKORLIĆ: Patrijarh Irinej nije trebao samo Srpkinje da pozove da rađaju

Ono što ima negativni prizvuk, što je uputio poruku samo Srpkinjama i to onda poprima dimenziju nacionalističkog programa, rekao je za Telegraf.rs Muamer Zukorlić, poslanik, predsjednk skupštinskog Odbora za obrazovanje i lider BDZ, komentarišući poziv patrijarha Irineja Srpkinjama da rađaju djecu. 

U Skupštini Srbije u toku je rasprava o paketu zakona iz oblasti obrazovanja. U fokusu je Zakon o dualnom obrazovanju. Kakav je Vaš stav o prijedlozima?

 - Dualno obrazovanje je zapravo glavna tema ovog zasjedanja Skupštine, iako imamo još tri druga prijedloga, koji se prije svega tiču usklađivanja sa krovnim zakonima koji su već doneseni. Zakon o dualnom obrazovanju je ono što je novina i ono što predstavlja neku vrstu obogaćivanja obrazovne ponude u našoj zemlji.

Ne radi sada o nekom revolucionarnom iskoraku i ne treba gledati to sada posmatrati kao neku potpunu promjenu u pogledu pravca kretanja u našem obrazovanju, već se radi o tome, da ako smo imali nekoliko traka na tom putu obrazovanja, dobijemo još jednu. Sa ambicijom da nešto više približimo privredu i obrazovanje, jer nam nedostaju školovani zidari, tesari, različiti majstori.

Ovde je namera, da se i taj dio stanovništva osposobi za rad, ukoliko se odluče za to. Suština je obrazovanje kroz rad, gde će učenici jedan dio svoje nastave imati u preduzećima, proizvodnim sala i obučavati se, za šta će biti plaćeni. Istovremeno će korist imati i privreda i učenici, odnosno njihove porodice.

Naravno, da je jako važnu zaštiti učenike od bilo kakvih zloupšotreba, za šta se zakon jako kvalitetno pobrinuo. Tu je takođe važno zainteresovati privredu, jer naša privreda nije na nivou njemačke ili austrijske, i neće bit lako implemenitari, ali predlog zakona je pokušao da izbalansira s jedne strane zaštitu učenika, a s druge stvrani kapacitet privrede i nađe neku sredinu koju bi omogućila ravnotržu kroz koju bi se to kvalitetno realizovalo.

Ono što je novina je da će se kompletno praćenje i realizovanje dualne nastave sprovoditi kroz karijerne centre, gdje će se vidjeti kakva je ponuda za kadrovima, tako da će to biti novo polje zapošljavanja.

Da li mislite da će taj novi zakon privući mlade ljude da upisuju zanate, jer mnogo zanati odumiru?

- To jeste ambicija, ali kada prvi put uvoditi neki zakon, on mora proći jednu fazu eksperimenta. Mi sada možemo da govorimo samo na principu predviđenja ili iskustava drugih, koji su već imali tu praksu.

Definitivno da će to otvoriti očuvanje nekih zanata i delatnosti, koji su na neki način u odumiranju, ali ćemo otvoriti jedno polje i prilagođavati prema stvarnim okolnostima i potrebama.

Kako komentarišete zahtjev KONUS-a za Vašu smjenu?

 - Kao ambiciju da se sačuva monopol onih koji su do sada imali monopol, kao ambiciju da me uplaše i da me natjeraju da odustanem od zahtjeva da se njihov monopol ukine, kao jednu drskost koja pokazuje da ljudi nisu svesni svoje odgovornosti i mogućnosti.

Zna se kako se može pokrenuti inicijativa za smjenu predsednika jednog odbora u Skupštini. To ne mogu raditi nikakvi rektori ili spoljni faktori, već isključivo oni koji su me birali. To je drskost, koja pokazuje, da su oni bili jedna zaštićena vrsta, koja je monopolistička funkcionisala, koja je imala potpuo zatvoren sistem, koja se ponašala kao para-država i nad-država i koja sada ima ambiciju da kadruje po parlamentu.

Ukoliko oni žele da donese odluke u parlamentu, mogu da formiraju stranku, recimo neku rektorsku, ili KONUS partiju. Neka izađu na izbore, ako pređu cenzus, imaće svoju poslaničku grupu, i skladu sa Poslovnikom mogu da pokušaju da deluju na odbore ili predsednika odbora. Tek tada mogu da budu legitimni faktor, koji može da utiče na izbor predsjednka nekog skupštinskog odobra.

Oni nisu svjesni svoje pozicije, oni su srednji činovnici ove države, koji žive od budžetskog novca građana i podređeni su parlamentu. Skupštinski Odbor koji vodim je najviši stepen nadzora njohovog rada i kako oni troše budžetska sredstva građana. Njihov zahtjev za smenu onog koji ih kontroliše je kao zahtjev snahe da se smjeni svekrva ili kriminalca da se smeni inspektor.

Namera im je bila da u procesu donošenja zakona, kada sam ja podnio amandmane koji ukidaju njihovo monopol, da me zastraše i da je odustanem, ali su udarali na pogrešnu adresu i ne pada mi na pamet da odustanem. Sada već imamo zakon koji je usvojen i KONUS više nema monopol u formiranju Nacionalnog savjeta za visoko obrazovanje i u formiranju UO i Komisije za akreditaciju.

To je jedna nova faza u visokom obrazovanju Republike Srbije. To neće biti dovoljno da se proces reformi završi.

Kao neko ko dolazi iz Raške oblasti, odnosno Sandžaka, kako vidite posjetu predsjednika Vučića i Erdogana Novom Pazaru?

 - To je bila jedna veoma važna posjeta. Međutim, ono što je bitno da te važne posjete, realno jesu bitne kao dnevno-politički događaj, ali ta dnevna refleksija nema bitnu ulogu ukoliko se to ne pretvori u stvarnu korist onoga što su bile teme te posjete. To znači infrastruktura, to znači auto-put Beograd - Jadran, koji prelazi preko Peštera, to znači auto-put Beograd - Novi Pazar - Sarajevo, to znači aerodrom u Sandžaku, to znači pruga prema Novom Pazaru, to znači gasovod.

Stranka koju predstavljam i ja, mjerićemo tu posjetu, samo prema tim rezultatima. Želim da budem optimista, iako nemam previše razloga za to, jer smo imali sličnu posetu 2010. godine, do duše tada u komibnaciji Erdogan - Tadić, kada je najavljena izgradnja lokalnih i regionalnih puteva. Sedam godina je prošlo, to se nije desilo. Tako da to me iskustvo uči, da ne mogu biti previše optimista.

Podržao sam posjetu, pozvao ljude, podržavaću svaki korak koji ide u tom smjeru, ali ne možemo živjeti od emocija, simbola, zastava, aplauza, moramo meriti političke efekte isključivo stvarnim rezultatima.

Kako komentarišete reakciju javnosti na izjavu Bakira Izetbegovića, da je njegov otac ostavio Bosnu i Hercegovinu u amanet Erdoganu?

 - To treba posmatrati kao i sve izjave koje imaju populističku težini i dnevno-političku refleksiju. Mislim da se te izjave ne trebaju posmatrati kroz ozbiljnu političku analizu, i one ne mogu imati stvarne političke implikacije.

Mnogi političari imaju slične izjave, sa namjerom da impresioniraju i svoju ciljnu grupu i pošalju nekonvencionalnu poruku. Čak i ako se to desilo, to prije svega ima neku patetičku dimenziju poruke traženje neke podrške i ništa više. Ne može se zemlja ostavljati nikome u amanet, ko nije iz te zemlje. Zemlja se ostavlja u amanet građanima te zemlje i političarima koji biraju građani te zemlje. Sve ostalo može biti otežavajući ili olakšavajući faktor.

Kao otac osmero dece i kao bivši vjerski poglavar, kako komentarišete izjavu patrijarha srpskog Irineja, da su Srpkinje dužne da rađaju?

 - Ono što ima negativni prizvuk, što je uputio poruku samo Srpkinjama i to onda poprima dimenziju nacionalističkog programa. To ukida ili ograničava našu mogućnost da to posmatramo kao jedan duhovno-civilizacijski stav.

Tu poruku je trebalo uputiti svim ženama, onda bi se to smatralo kao jedan duhovni stav, poziva na rađanje. Ne mislim da patrijarh misli na administrativnu i pravnu obavezu žene da rađa, već se radi o jednoj civilizacijskoj obavezi majčinstva, što je sigurno vrijednost.

U tom slučaju bih podržao patrijarha, ali i on i svi mi moramo voditi računa da civilizacijske, duhovne, velike etičke poruke ne šaljemo samo jednoj zajednici, jer time one gube na značaju.

(Telegraf.rs)