SUTRA ĆEMO SAZNATI ISTINU O KENEDIJEVOM UBISTVU? Otvaraju se posljednji tajni papiri iz istrage!
Više od pola vijeka ubistvo Džona F. Kenedija intrigira teoretičare zajvera širom svijeta, a informacije iz policijskih dosijea do sada su davane "na kašičicu".
Američki Kongres je 1992. godine usvojio zakon prema kojem se svi dokumenti u vezi sa ubistvom Kenedija, oko pet miliona strana, prenose u Nacionalni arhiv. Oko 88 posto zapisa je do sada otvoreno u potpunosti, 11 posto je otvoreno ali uklonjeno zbog "osetljivih detalja", jedan posto je još tajna. Međutim, prema tom zakonu svi zapisi moraju biti u potpunosti objavljeni u toku narednih 25 godina, osim ako predsjednik ne odluči drugačije.
Rok ističe u četvrtak, a Donald Tramp je rekao da će dozvoliti otvaranje zapisa. Ubrzo nakon ubistva uhapšen je Li Harvi Osvald, koji je optužen za ubistvo Kenedija ali je dva dana nakon ubistva američkog predsednika on ubijen u podrumu odeljenja policije Dalas.
A ubio ga je vlasnik lokalnog noćnog kluba Džek Rubi dok pucanj čak zabilježen uživo na televiziji. Rubi je osuđen na smrt zbog ubistva Osvalda, nakon čega je podnio žalbu. Ali ponovno suđenje nije dočekao jer jer umro od raka 1967. godine.
Nedelju dana nakon ubistva, predsednik Lindon Džonson je oformio komisiju za istragu slučaja a "izvještaj Vorenove komisije" objavljen je u septembru 1964. godine. Objavljeno je da je pucano sa prozora na šestom spratu na jugoistočnom uglu knjiškog depozita teksaške škole i da je Osvald pucao.
Ipak, nije bilo dokaza da su Osvald ili Rubi bili dio nekakve zavere, bilo strane ili domaće.
Četiri doktora su 1968. godine podržali medicinska istraživanja Vorenove komisije. Rokfelerova komisija je 1975. godine zaključila "da ne postoje dokazi umešanosti CIA-e", dok je 1979. godine Odbor za ubistva uglavnom podržao Vorenovu istragu, ali i izneo da je "velika vjerovatnoća da su na Kenedija pucale dvije osobe".
Među mnogim teorijama o ubistvu američkog predsjednika, mnogi vjeruju da je još jedna osoba pucala.
Džeferson Morli, bivši novinar "Vašington posta" koji je napisao nekoliko knjiga o ovom događaju, rekao je da "sumnja da je Osvald pucao na Kenedija", kao i da je "vjerovatnije da je fatalni pucanj došao sa strane ka kojoj je Kenedi gledao, umjesto da je pucano iza njega.
"Pogledajte Zapruderov film. Kenedijeva glava je odletela unazad. Znam da postoje teorije da kada vas metak pogodi odpozadi, glava može da se trzne ka izvoru pucnja, ali prema zdravom razumu - malo je vjerovatno" rekao je Morli.
Postoje i drugi razlozi koji bacaju sumnju na zvaničnu teoriju. Parafinskim testom na Osvaldovom obrazu nisu pronađeni tragovi baruta, što ukazuje da nije ni pucao. Džon Konali, guverner Teksasa, rekao je da nije pogođen istim metkom kao i Kenedi, što se kosi sa Vorenovim izveštajem.
"Zvanična verzija je da je taj neki Osvald, i kojem niko ništa nije znao, i koji je došao niodkuda, ubio predsjednika. Priča koju znamo, van svake osnovane sumnje je lažna", rekao je Morli.
Osvalda je pratila CIA četiri godine, od decembra 1959. kada su otvorili prve fajlove do novembra 1963.
S druge strane Tomas Volen, autor i profesor sa Bostonskog univerziteta, ipak vjeruje da je Osvald ispalio hitac.
"Ne samo ja, već uopšte istoričari vjeruju da je to tako. Pitanje je da li je bio umiješan u širu zavjeru", kaže Volen.
Prema Vorenovoj komisiji Osvald je delovao sam, ali se navodi da je 1959. putovao u Sovjetski savez, neuspešno konkurisao za sovjetsko državljanstvo i tamo živio do 1962.
Osvald, smaoproklamovani marksista, takođe je u septembru 1963. godine posetio kubansku i rusku ambasadu u Meksiko Sitiju. Volen smatra da bi novi dokumenti mogli da bace svjetlo na njegovu posetu.
"Šta je radio tamo? Da li se sastao sa sovjetskim i kubanskim obaveštajcima? Da li su mu dali zeleno svjetlo? Svakako je Fidel Kastro imao motiva za ubistvo Kenedija. Mi, vlada SAD-a, smo pokušavali da ubijemo njega", rekao je Volen a prenosi BBC.
Cijela misterija, duga 54 godine, tako bi mogla da bude riješena već u četvrtak, kada bi trebalo da budu otvoreni tajni spisi.
(Novi.ba/ Blic.rs)
