KAKO SE BORITI SA JESENSKIM PREHLADAMA/ DOKTORICA NATAŠA TRIFUNOVIĆ ZA NOVI.BA: U liječenju prehlade i gripe ne koristiti antibiotike!
Visoke ljetne temperature su iza nas, a dani, posebno jutra i večeri sve su hladniji.
Upravo takvo vrijeme pogoduje prvim prehladama.
No, važno je razlikovati prehladu i gripu
Dr. mr. sci. med. Nataša Trifunović, specijalista porodične medicine u sarajevskom Domu zdravlja Vrazova, za Novi.ba je kazala kako je razlika između prehlade i gripe u uzročniku, pa samim tim i u toku i težini oboljenja, kao i o načinu liječenja.
"Prehlada je infekcija gornjih disajnih puteva uzrokovana virusima, najčešće blagog toka i trajanja do 7 dana. Javlja se obično u jesen i zimu, zbog hladnijeg vremena i nižih temperatura, naročito u jutarnjim satima, te češćeg boravka u zatvorenim prostorima i ustanovama (škole, vrtići..) što olakšava širenje uzročnika kapljičnim putem (udisanjem zraka sa sitnim kapljicama iz okoline bolesne osobe), direktnim dodirom ili preko inficiranih predmeta.
Prehladu karakterišu simptomi poput hunjavice, sekreta iz nosa, blagog kašlja i blago povišene temperature (najviše do 38 C). Pojava simptoma je obično postepena.
Mnogo teži oblik infekcije je gripa. To je oboljenje izazvano virusom gripe, koje karakteriše nagli početak i pojava simptoma poput slabosti, znatno povišene temperature, bolova u mišićima, umora, glavobolje, suhog kašlja. Gripa kao teže virusno oboljenje, ima i duži tok, sa češćim komplikacijama, a samim tim je i oporavak dugotrajniji nego kod prehlade."- pojasnila je doktorica Nataša.
KAKO LIJEČITI PREHLADU I GRIPU?
Doktorica Nataša za naš portal je pojasnila kako je osnovi princip liječenja nekompliciranih slučajeva prehlade samo simptomatsko liječenje: odmor, uzimanje dosta tečnosti, toplih napitaka, vitamina C i primjena nekih lijekova koji olakšavaju simptome (paracetamol, acetilsalicilna kiselina ili njihova kombinacija sa sastojcima koji se zovu dekongestivima, a osnovno djelovanje im je zapravo smanjenje otoka nosne sluznice, smanjenje sekrecije iz nosa i time lakše disanje).
"Ovi lijekovi se koriste ograničeno vrijeme, 3-5 dana, bez obzira da li se uzimaju u vidu tableta, praška za otapanje ili kapi za nos. Ono što je jako bitno naglasiti, je da se u liječenju prehlade, a ni gripe ne koriste antibiotici, jer oni nemaju utjecaj na viruse! Antibiotici se uključuju, samo kada ljekar procijeni da je došlo do bakterijske komplikacije (upala sinusa, upala srdenjeg uha ili upala pluća). Korištenje antibiotika "za svaki slučaj" i preventivno je potpuno pogrešno i neće spriječiti sekundarne bakterijske infekcije." - kazala je Nataša.
KAKO PREVENIRATI ŠIRENJE PREHLADE I GRIPE?
Jedan od najjednostavnijih i najdjelotvornijih načina sprječavanja virusnih infekcija jeste pranje ruku, navodi doktorica, te dodaje da osobe sa virusnom infekcijom, bilo da se radi o prehladi ili gripi, trebaju uvijek kihati ili kašljati u papirnatu maramicu.
"Ako je moguće, treba izbjegavati bliske, duže kontakte sa inficiranim osobama. Čišćenje površina dezinfekcijskim sredstvom koje ubija viruse moglo bi pomoći u sprječavanju širenja infekcije, budući da virusi mogu opstati izvan organizma ( na površinama, predmetima) i do 3 sata. Veoma važno je i redovno i često provjetravanje prostorija, jer se time smanjuje koncetracija uzročnika u zraku unutar prostorija.
Gripa, ako ozbiljnije oboljenje se može prevenirati i cijepljenjem, koje se zbog stalnih promjena virusa i kratkog trajanja imuniteta treba ponavljati svake godine.
Preporuka je da se provodi vakcinacija svih osoba starijih od 65 godina, bolesnika s hroničnim plućnim, srčanim i bubrežnim oboljenjima, osoba sa dijabetesom, te osoba koje su profesionalno izložene riziku od obolijevanja.
Vakcinacija se provodi u jesen, nekoliko mjeseci, a najmanje dvije sedmice prije moguće pojave epidemije gripe, kako bi se na vrijeme stekao imunitet na sezonski virus gripe." - zaključila je doktorica Trifunović.
