BRUTALNO VRŠNJAČKO NASILJE U BANJA LUCI/ PSIHOLOG REMZIJA ŠETIĆ ZA NOVI.BA: Žrtva nasilja može da ima ozbiljne posljedice
Šokantan slučaj nasilja u Banja Luci, gdje su u centru grada, četiri maloljetnice pretukle 14- godišnjakinju, vijest je koja potresla javnost i izazvala reakcije na društvenim mrežama.
Banjalučki mediji nezvanično su prenijeli da je motiv nasilja ljubomora.
Na snimku koji se za jednu večer proširio po cijelom regionu vidi se kako četiri djevojke nasrću na žrtvu, udaraju je rukama, vrijeđaju i šutiraju nogama. Kada je djevojčica pala na zemlju nastavili su da je udaraju, a zatim se čuje kako jedna od njih govori: : "Klekni, izvini se, poljubi mi đon", dok se ostale smiju.
Snimak je u međuvremenu izbrisan sa društvenih mreža i Youtube-a.
Istražili smo koje su to razlozi koji dovode do ovakvih scena, te koje su moguće posljedice za žrtve nasilja.
Razgovarali smo magistrom psihologije i uposlenikom centra za mentalno zdravlje Stari Grad Sarajevo Remzijom Šetićem koji je za Novi.ba kazao se danas susrećemo sa sve većim brojem djece koja ispoljavaju određene oblike agresivnog ponašanja.
"Nasilje, u širem smislu, je svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći, i to nanošenjem psihičke, odnosno fizičke boli. Nasilje među djecom možemo podijeliti u više oblika: fizičko, verbalno, emocionalno, seksualno, kulturalno i ekonomsko. Fizičko nasilje je najuočljiviji oblik, te podrazumijeva udaranje, guranje, čupanje, i druge oblike nasilja. Uzroke nasilja uvijek trebamo tražiti u spletu individualnih i socijalnih karakteristika. Nažalost, danas smo svjedoci da se susrećemo sve više sa djecom koja ispoljavaju određene obliek agresivnog ponašanja, što može govoriti u prilog da kod te djece nisu razvijeni konstruktivni mehanizmi za rješavanje konflikta, pa su skloni ovakvom obliku ponašanja. " - kazao je Remzija.
VEĆINA DJECE NISU SKLONA AGRESIVNOSTI
Psiholog dalje pojašnjava kako je za nastanak nasilja bitno razumjeti utjecaj okoline.
"Većina djece nisu skloni agresivnosti, niti su djeca i koja ispoljavaju agresivnost uvijek agresivana. Svaki od ovih incidenata treba analizirati iz više aspekata i nikako se ne može posmatrati izvan konteksta događaja. Zbog toga je za nastanak nasilja bitno razumjeti utjecaj okoline i društva u cjelini. Nažalost naše društvo značajno potiče na nasilje jer u mnogim segmentima našeg društvenog života su prisutni različiti oblici nasilja posljednjih 25 godina. Čak se određeni oblici ponašanja predstavljaju i kao poželjni. Posebno, mi u BiH nemamo još razvijene dugotrajne programe prevencije ovakvih oblika ponašanja, a kada se oni dese nemamo potpuno jasan i jednak pristup kako za počinioca tako i za žrtvu nasilja. Posljednjih godina se dešavaju neki pomaci na tom planu jer se u javnosti više govori o tome, ali oni nisu jednako zastupljeni u svim djelovima Bosne i Hercegovine." - kazao nam je.
POSLJEDICE ZA ŽRTVE NASILJA
Govoreći o posljedicama za žrtve nasilja, psiholog je pojasnio kako one mogu biti veoma ozbiljne.
"Žrtva nasilja može da ima ozbiljne posljedice. Posljedice su teže ukoliko je nasilje dugotrajnije i ponovljeno, i ukoliko nema adekvatnog odgovora okoline. Žrtva nasilja treba dobiti adekvatnu stručnu pomoć, ali je često pomoć potrebna i članovima porodice, pa i onima koji su direktno ili indirektno izloženi posljedicama tog nasilja (učenici iz razreda, nastavnici, itd.). Kakve posljedice će biti po žrtva zavise u mnogome od individualnih karakteristika same žrtve te od postupaka okoline." - zaključio je Remzija.