Srbija neutralna: Gdje će predsjednik, a gdje šef diplomatije obilježiti stogodišnjicu tursko-britanskog sukoba?

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić će stogodišnjicu tursko-britanskog sukoba obilježiti u Armeniji, domovini Armena koji su masovno stradali u Prvom svjetskom ratu.

Posljednjih dana se vode žestoke polemike oko toga je li Osmansko carstvo izvršilo genocid nad Armenima ili je to bio međuetnički sukob. Tada je stradalo nekoliko stotina hiljada Armena, a velike gubitke doživjeli su i Turci.

Oni se se suprotstavili armenskim izdajicama, koje su stale na stranu agresora na tada zvanični Istanbul, te izdali Osmansko carstvo. Turci im to nikada nisu oprostili, stoga je uslijedio jedan od najkrvavijih sukoba u historiji čovječanstva.

S druge strane, ministar vanjskih poslova Srbije se odlučio za Tursku, obojica jasno poručivši da Srbija ne želi zauzeti strane u ovom sukobu, te da poštuju sve žrtve.

Inače, Britansko carstvo je 25. aprila 1915. napalo tadašnje Osmansko carstvo, u cilju da ga uništi. Najveći sukobi su se odvijali na Galipolju, poluotoku nedaleko od Istanbula, pa je ova bitka u historiji poznata i kao Galipoljska bitka.

Pokušaj Britanije potpomognute Francuskom je bio neuspješan i u cijeloj bici poginulo je, kako se procjenjuje, nekih 131.000 vojnika, dok je ranjeno 262.000.

U turskim izvorima ova se bitka zove Çanakkale Savaşları, "Bitka kod Čanakkale" (prema gradu Çanakkale na južnoj azijskoj strani Dardanela), dok se ista bitka u američkim izvorima zove Dardanelles Campaign, "Dardanelski pohod." U Francuskoj, Australiji i na Novom Zelandu (koji su tada bili u sklopu Britanskog carstva), bitka se jednostavno zove Gallipoli.

Osmanlijama su tada podršku pružile Njemačka i Austro-Ugarska.