NAUČNICI U PANICI: Superotporna bakterija se širi zabrinjavajućom brzinom, OPASAN GEN (VIDEO)
Bakterija koja sadrži gen mcr-1, odgovoran za otpornost na antibiotik kolistin, širi se po svijetu zabrinjavajućom brzinom.
U jednoj oblasti Kine čak 25 posto bolničkih pacijenata nosi ovaj gen, saopštili su naučnici na konferenciji Američkog udruženja mikrobiologa
Kolistin je poznat kao “antibiotik za posljednju odbranu”. U mnogim dijelovima svijeta ljekari su počeli da ga koriste zato što su pacijenti prestali da reaguju na sve druge antibiotike.
"Svijet se suočava s antibiotskom apokalipsom",- kaže Seli Dejvis, koja je u Engleskoj zadužena za zdravstvena pitanja.
"Ukoliko se ne preduzmu mjere koje bi prekinule praksu koja omogućava širenje otpornosti na antibiotike i ne nađu se načini da se razviju nove vrste antibiotika, mogli bismo da se vratimo u vremena kada su rutinske operacije, lakše povrede i obične infekcije bile opasne po život", upozorila je ona.
Danas zbog otpornosti na antibiotike oko 700.000 ljudi godišnje umire od infekcije. Taj broj, međutim, neprestano raste i do 2050. mogao bi da dostigne 10 miliona godišnje. U svijetu u kome antibiotici više ne djeluju mnogi aspekti savremene medicine postlali bi nemogući. Na primjer, transplantacija organa.
Tokom operacije neophodna je terapija za slabljenje imuniteta kako bi se spriječilo odbacivanje novog organa, tako da pacijent postaje podložan infekcijama. U budućnosti bi imunosupresanti mogli da izgube dejstvo.
Čak i standardne operacije, poput abdominalne hirurgije i uklanjanja slijepog crijeva, postale bi rizične. Bez antibiotika koji štite pacijente tokom procedure oni će umirati od zapaljenja trbušne maramice i drugih infekcija.
"Rutinske operacije, ugradnja vještačkih zglobova, carski rez i hemoterapija takođe zavise od antibiotika i takođe će biti u opasnosti. Obične infekcije mogle bi ponovo da postanu smrtonosne", kaže Džonatan Pirs, šef Odeljenja za infekcije i imunitet u britanskom Savetu za medicinska istraživanja.
Uzrok sve veće opasnosti naučnici vide u zloupotrebi i pretjeranoj upotrebi antibiotika i drugih lijekova, kao i u činjenici da farmaceutske kompanije ne ispituju i ne razvijaju nove metode lječenja.
U mnogim zemljama uzgajivači stoke i ribe korist antibiotike za podsticanje rasta, a kao posljedica ovog drugog oni dospjevaju u potoke i rijeke, izazivajući zabrinjavajuće posljedice, naročito u Aziji. Prema riječima Seli Dejvis, nivo antibiotika u velikim rekama poput Ganga dostigao je zabrinjavajuće razmjere.
Kaša antibiotika u vodama i zemljište natopljeno ljekovima idealno su tlo za razvoj “superbakterija”. Retki sojevi koji su otporni na antibiotike razmnožavaju se u životinjama uzgajanim u ovakvom neprirodnom okruženju i postaju veoma moćni izazivači infekcija koji mogu da se prošire po svijetu zapanjujućom brzinom.
Među njima je i tuberkuloza, koja se nekada lako lječila, ali u modernom obliku MDR-TB, otpornom na antibiotike, odnosi 190.000 života godišnje. Drugi, možda još slikovitiji, primjer je kolistin.
"Kolistin je razvijen pedesetih godina 20-tog vijeka, ali je zbog toksičnih neželjenih dejstava postao neomiljen među ljekarima. Zbog toga su ga prepustili veterinarima. Kako se otpornost ljudi na druge antibiotike širila, ljekari su se vratili kolistinu", objašnjava Metju Ejvison, koji predaje molekularnu biologiju na Univerzitetu u Bristolu.
Budući da se lek već uveliko koristio za podsticaj rasta živine i svinja u Aziji, razvili su se otporni sojevi, koji su se preneli na ljude.
"Kolistin je lijek koji smo odbacili i dali veterinarima, a sada odjednom očekujemo da ga ponovo vratimo. Ali duh je već izašao iz boce", kaže Ejvison.