Borba protiv Sahare: Sade 7700 km pruge stabala

Prijeti da nestane dvije trećine plodnog tla Afrike, da skapavaju stotine milijona, da izbija još ratova...

Pokojnom Joeu Strummeru, kada je prvi put čuo za klimatske promjene još u 90-ima, odmah je bilo jasno što treba prvo činiti: "Idemo posvuda saditi stabla!" U međuvremenu se šume krče čak i brže nego ikad prije, ponajprije po Indoneziji, a stvari počinju opet ići na sve gore i u Amazonskoj prašumi, "plućima svijeta". Jedan projekt, međutim, napreduje. Sporo, ali ide.

"Veliki zeleni zid" s kraja na kraj Afrike, od Senegala do Džibutija, koji je zamišljen da se u širini od 15 kilometara proteže kroz 11 država kako bi se zaustavilo širenje Sahare, danas u sebi ima 11 milijona stabala. Posebno zbog klimatskih promjena, Sahara se širi i guta poljoprivredne površine na kontinentu na kojem od poljoprivrede živi 70 posto siromašnih Afrikanaca. Već nekoliko godina iz područja u kojima je pustinja već progutala oranice i pašnjake, odlaze klimatski izbjeglice.

Prema predviđanjima UN-a, ako se ne bi ništa učinilo da se to spriječi, do 2025. godine Sahara će progutati dvije trećine poljoprivrednih površina Afrike i do umiranja od gladi će dovesti 235 milijuna ljudi uz sve zamislive posljedice poput ratova, pokolja, nasilja. Zato je nigerijski predsjednik Olusegun Obasanjo 2005. predložio sadnju 7700 kilometara duge prirodne barijere.