Teška sudbina balkanskih penzionera: Saznajte kako se kreću penzije u regiji!

U zemljama Balkana prosječna primanja penzionera su znatno niža od ionako vrlo niskih prosječnih primanja ostalih građana te stoga većina penzionera nema dovoljno novca ni za osnovne životne potrebe, a kamoli da sebi priušte odmor ili putovanje. Novinari Anadolu Agency (AA) su istražili kako i u kakvim uvjetima žive penzioneri u zemljama regiona. Istraživanje je pokazalo da je zajednička briga penzionera kako preživjeti do sljedećeg mjeseca.
 
Penzioner Ramiz Hadžić iz Sarajeva ističe da su današnje penzije u Bosni i Hercegovini nedovoljne za iole normalan život. Ramiz, koji je rođen 1934. u Rudom, nakon četiri decenije provedene na vrlo teškim fizičkim poslovima danas prima penziju od 326 KM (167 eura), koju ujedno prima oko polovine penzionera u BiH.
 
“To nije dovoljno. Dok platim lijekove i ovo ostalo, ostane mi 120 KM za hranu, odjeću, obuću i ostalo. Ali, eto, ima pomalo sa strane, pomognu djeca, unučad i tako. Ode mi 130-150 KM za komunalije, struju, vodu. Sad je voda 10 KM, samo na jednog člana. Pola penzije ode na dadžbine. Ode mi 20-30 KM za lijekove. A, za hranu, koliko mi ostane. Da nije to sa strane, ne bih mogao, od čega bi čovjek živio”, kazuje ovaj penzioner koji je počeo raditi 1948, a u penziju je otišao 1986. sa 35 godina radnog staža.
 
Ističe kako mu teško pada činjenica da nakon nekoliko decenija provedenih na teškim fizičkim poslovima danas ima, kako kaže, mizernu penziju od koje mu ne ostane da sebi priušti neki odmor ili putovanje.
 
“Kako da mi ne pada teško, kad vidim šta pričaju ti u ministarstvima. Nikad nije bilo, meni se čini, većeg lopovluka k'o sad. Prije se znalo ako je penzioner, penzioner je, ako je radnik, radnik je, a sad bore se samo za stolice. Glasaj za njih, pa ne mogu da se nagode da podijele ministarstva, po 5-6 mjeseci vladu ne mogu da formiraju”, kaže Ramiz, koji je počeo raditi sa 15 godina.
 
“Radio sam u građevinskom preduzeću, radio sam u Partizanskom putu, Beograd, bar 5-6 godina dok se haman nije zavšilo. Možda bi ostao i dalje ali vratio sam se u Vranicu, prijašnju firmu. Bio sam i šumski radnik, 5-6 godina. Sve bio, možeš reći, fizički radnik”, kazuje ovaj penzioner iz Sarajeva. Napominje kako bi vlasti konačno trebale shvatiti tešku socijalnu situaciju u kojoj se nalazi većina penzionera u BiH i pomoći ovoj kategoriji društva.
 
U BiH više od polovine penzionera, tačnije 235.000 njih, prima penziju do 326 KM (167 eura). Prosječna penzija u BiH iznosi oko 360-370 KM (184 eura), dok najviša isplaćena penzija ove godine u BiH iznosi 2.174 KM (1.111 eura).
 
- Penzije na Kosovu 140 eura -
 
Ništa bolje ne žive ni penzioneri u ostalim zemljama regiona koji jedva uspijevaju da pokriju osnovne životne troškove od mjesečne penzije.
 
Halit Gashi (80) iz Prištine, koji je u penziji od 1992, nakon 40 godina radnog staža, 20 u obrazovanju i 20 kao prevodilac, danas prima penziju od 140 eura, kao i svi drugi kosovski penzioneri sa radnim stažom. Ističe da je apsurdno govoriti o tome da se od nje može živjeti.
 
“Svako zna da se od te penzije ne živi. To je penzija samo za koru hleba. Sa takvom penzijom, nema normalnog života”, kaže Gashi.
 
On živi sa suprugom, koja prima starosnu penziju 75 eura. Njih dvoje, ističe Halit, bez pomoći djece, ne bi mogli preživjeti.
 
Asllan Asllani, sekretar Opštinske organizacije penzionera i invalida Prištine, ističe da penzioneri koji su radili najmanje 15 godina na Kosovu primaju 140 eura, dok svi koji imaju više od 65 godina imaju pravo na starosnu penziju od 75 eura.
 
“Ova pomoć, koja se ne može nazvati penzijom, ekstremno je mala i nije dovoljna da se ispune obaveze prema državi, kao što je plaćanje poreza za kuću, plaćanje vode, struje, smeća. Mi stari još moramo kupiti i lijekove. Nema mogućnosti da se sa 140 eura živi. Ukoliko penzioner živi samo od ove vrste penzije, da je tako nazovemo, mada to nije penzija, on je socijalni slučaj, koji živi od hljeba i soli”, kaže Asllani, koji je penzioner od 1991. godine.
 
Prema podacima Statističkog zavoda Kosova, 2014. baznu ili starosnu penziju 75 eura primalo je 122.363 penzionera. Penzije iz Fonda za penzionu štednju Kosova primalo je u istom periodu 37.979 penzionera i ta vrsta penzije, koja je za sve ista, iznosi 140 eura mjesečno.
 
- Prosječna penzija u Srbiji oko 193 eura -
 
Situacija u kojoj se nalazi većina penzionera u Srbiji nije mnogo u odnosu na ostale zemlje regiona. U toj zemlji prosječna penzija trenutno iznosi oko 193 eura.
 
Bivši građevinac Rade Šaranović (83) je penzioner i invalid. Dok po novinskim oglasima traži stan sa jefitnijom kirijom, objašnjava nam da je kao dječak nakon Drugog svjetskog rata, učestvovao na radnim akcijama, bio je potom preduzimač u građevinskim firmama i stekao staž od 24 godine. Nakon nesretnog pada na ledu i teške povrede imao je jedanaest operacija. Kaže da ga je „ubila medicina“ pa je po tom osnovu stekao i posebna primanja, ali i doživotni invaliditet.
 
Kaže da prima 17 hiljada dinara (142 eura) penzije, plus socijalne dodatke kao invalid. Iz nekakvog ponosa nije želio kazati koliko mu novca treba za život ili liječenje. Kao bivši građevinac, zbog nekadašnje inflacije, ostao je bez krova nad glavom. Pokušavao je i da preko kredita, koji je nuđen penzionerima prije sedam godina preko banaka u Srbiji, dođe do stana, ali beuzuspješno.
 
“Izračunao sam da malo zašparam, koliko je god moguće, da bi taj kredit uključio u stan, međutim tri puta je to bilo tako i nisam dobio ništa”, kaže Šaranović.
 
Nekadašnji radnik rudnika u Majdanpeku Ljubisav Pavlović (73) 23 godine je penzioner. Sa 35 godina staža je stekao pravo na penziju. Danas je teško obolio, operisao je dva tumora i iz Majdanpeka sam dolazi u Beograd radi primanja hemoterapije i ljekarske kontrole. Ističe da je radio i po tri smjene. Danas prima penziju od oko 35 hiljada dinara (292 eura) i ističe da nema djece teško bi mogao da preživi jer trećinu penzije izdvaja za liječenje.
 
“Da deca ne pomažu teško, treba i za lekove. Od 10-12 hiljada (oko100 eura) dajem za lekove, ne daju sve na recept. Ostao sam sam, žena mi je umrla. Koliko mogu odvajam za dažbine, struju, telefon moram da platim, ostalo koliko mogu“, ističe bivši rudar.
 
U Srbiji je u januaru 2015. bilo 1.741,112 korisnika penzije i prema podacima i izvještaju Republičkog fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO Fonda) prosječna penzija, za sve kategorije, iznosi 23.153 dinara (193 eura). Najviša penzija isplaćena u Srbiji u januaru ove godine, za profesionalno vojno lice od 45 godina staža iznosila je 98.489 dinara (820,75 eura), a najniža, za zaposlene i samostalnu djelatnost 13.288 dinara (110,7 eura).
 
- Crna Gora: Penzije ne stižu poskupljenja - 
 
U Crnoj Gori je situacija za penzionere malo bolja nego u Srbiji. U Crnoj Gori je prema podacima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja u martu 2015. bilo 125.358 penzionera. Podaci Fonda PIO pokazuju da je prosječna penzija u toj zemlji u martu iznosila 273 eura. Najniža penzija iznosi 100 eura, dok je najviša penzija koja je isplaćena u februaru iznosila 2.095 eura.
 
Drago Marković (69) iz Podgorice, bivši je inžinjer. Svoj radni vijek, kako ističe, proveo je u nekoliko kompanija, a penzionisan je prije dvije godine kao radnik privatne firme za izradu metalne konstrukcije. Njegova penzija iznosi 298 eura. Priča kako mu to nije dovoljno da mjesec dana prehrani sebe i porodicu, kao i da izmiri sve račune.
 
"Penzija je mala, ali čuo sam da neko prima i 100 eura. Ali kada pogledate da svaki dan imamo poskupljenja, nije dovoljno 300 eura imati penziju. Ja živim sa suprugom. Za ljekove mjesečno potrošimo skoro 30 eura. U zimskim mjesecima nam dođe veći račun za struju zbog korišćenja klime. Nekad to bude i 70 eura. Ako računate da se plaća i telefon, kablovska televizija, održavanje zgrade, to je više od polovine penzije. Za taj ostatak novca kupimo hrane, mada nam i djeca, koja su u inostranstvu, pomognu. Da nije njihove pomoć, bilo bi teško za nas. Ipak, nije lako. Ja se čudim kako neko može da prođe mjesec sa penzijom od 150 ili 200 eura", kaže Marković.
 
Jovaš Stanišić (71) iz Podgorice, penzioner je od 2010.godine. U razgovoru za AA ističe da penzioneri sa svojim primanjima teško mogu pokriti sve potrebe koje imaju.
 
“Ja sam već pet godina u penziji. Radio sam kao novinar u dnevnom listu 'Pobjeda'. Moja penzija je skoro 500 eura. Međutim, penziju koriste uglavnom ostali članovi porodice. Trenutni iznosi penzija nisu dovoljni za sve potrebe, za lijekove i račune. Šta će tek reći oni koji primaju ispod 200 eura“, rekao je Stanišić napominjući da penzija od 100 eura ustvari nije penzija, već socijalna naknada.
 
- Hrvati primaju najviše penzije na Balkanu -
 
Prosječna penzija u Hrvatskoj iznosi oko 300 eura. Penzionerka Nada Biondić iz Zagreba, koja ima 33 godine radnoga staža kao knjigovođa, ima penziju od 2.360 kuna (310 eura). U penziji je već 18 godina, tačnije od 1998. godine.
 
“Mirovina mi odlazi samo na režije koje su mi oko tisuću kuna (oko 130 eura), bez grijanja. Na liječenje trošim dosta jer sad imam gastrologa, pulmologa, kardiologa, sve te preglede…“, ističe Biondić te dodaje kako nekad podiže manje kredite koje otplaćuje na rate.
 
“Na ovoj inflaciji i uz ove troškove, sa tri do tri i pol tisuće kuna (400 do 460 eura), s tim bih nekako prošla“, kaže gospođa Nada na pitanje s kojim minimumom penzije bi bila zadovoljna.
 
Inače, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.238 kuna, što je manje od 300 eura, a 70 posto umirovljenika ima mirovine manje od ovog prosjeka. Najniža mirovina je 850 kuna (111 eura), a najviša oko 9.000 kuna (1.184 eura).
 
- U Albaniji najniža penzija 70 dolara, u Makedoniji 120 eura -
 
U Albaniji, u kojoj trenutno ima 494.073 penzionera, najniža penzija iznosi oko 70 dolara, a najviša 189 dolara.
 
Penzioner Idriz Halil Xaka u razgovoru za AA ističe da je nakon 43 godine rada u državnoj službi otišao u penziju.
 
“Penzija koju sada primam je oko 117 dolara. Nije mi dovoljno ni za fiksne troškove. U to ne uključujem troškove za lijekove. To je odvojeno”, kazuje Xaka i dodaje kako vlasti trebaju mnogo više pažnje posvetiti problemima penzionera.
 
Penzioner Petraq Gjecka ističe da je 35 godina radio u državnim institucijama i da sada ima vrlo malu penziju od koje se, kako kaže, teško živi. Objašnjava kako u toj zemlji većina penzionera mjesečnu penziju potroši na plaćanje fiksnih troškova.

“Penzija od 110 dolara, koju primam, je nedovoljna. S njom mogu platiti samo fiksne troškove”, kazao je Gjecka napominjući da se uglavnom oslanja na pomoć djece.

Predsjednik Unije udruženja penzionera Makedonije (SZPM) Dragi Argirovski je istakao da penzije u Makedoniji i nisu tako loše u poređenju sa nekim zemljama regiona.

“U razgovorima sa vladom uspjeli smo da se izborimo da penzije u Makedoniji budu među najvišima u regiji. Prosječna penzija u Makedoniji 2014. godine je iznosila 12.464 denara (202 eura)”, rekao je Argirovski.

U Makedoniji se trenutno nalazi 295.755 penzionera. Prosječna penzija u zemlji je 202 eura, najniža 120 eura i najviša 1.100 eura.

(AA)