NOVI.BA REPORTAŽA/NEKADA NAJVEĆA TAJNA SFRJ: Posjetili smo TAJNI TITOV BUNKER u Konjicu, a sada turistički dragulj HNK-a (FOTO)

Bosna i Hercegovina
NOVI.BA REPORTAŽA/NEKADA NAJVEĆA TAJNA SFRJ: Posjetili smo TAJNI TITOV BUNKER u Konjicu, a sada turistički dragulj HNK-a (FOTO)
.

Jedan od najzanimljivijih i definitivno najinteresantnijih vojnih objekata iz doba bivše Jugoslavije nalazi se u Bosni i Hercegovini, tačnije u njenom srcu, u gradu koji dijeli Bosnu od Hercegovine, u Konjicu. U želji da otkrijemo tajne i misterije navedenog objekta nedavno smo se zaputili put Konjica da posjetimo isti.

Samo 7 km od centra grada nalazi se objekat pod nazivom “Atomska Ratna Komanda” poznatiji po popularnoj skraćenici ARK ili samo Titov bunker. 

Na prvi pogled nikada ne biste ni pomislili da se radi o bilo kakvom vojnom objektu, a pogotovo ne o atomskom skloništu. Dolazite na kapiju objekta, propuštaju vas čuvari, i nakon nekih 500 metara uske ceste dolazite ispred 3 kako se čini na prvi pogled obične kuće ili zgrade. 

Kamuflažne zgrade

To su tri kamuflažne zgrade koje su zapravo skrivale pravu namjenu i svrhu ovog tajnovitog objekta. 

Kamuflažne zgrade

 

Kroz bilo koju od zgrada možete da uđete u sistem podzemnih tunela koji vas vode do podzemnog odnosno štićenog dijela objekta. Taj objekat je u obliku potkovice, površine 6400 m2 i mogao je da primi 350 ljudi u slučaju opasnosti od nuklearnog napada. Pedeset mjesta je bilo rezervisano za vojni i politički vrh Jugoslavije, uključujući i Titovu suprugu Jovanku, a ostatak kapaciteta je bio namjenjen za vojnike različitih rangova. 

Podzemni tunel

 

Izgradnja samog objekta je trajala čak 26 godina, od 1953 godine do 1979 godine. Objekat je bio označen oznakom D0 što je u Jugoslaviji predstavljalo najveću državnu tajnu, pa su tako za pravu svrhu objekta znali samo Tito i 5 ili 6 vrhovnih generala iz tadašnje Jugoslovenske Narodne Armije. U izgradnju ovog objekta je tokom njegove gradnje uloženo oko 4,6 milijardi američkih dolara, što bi u današnjoj vrijednosti dolara bilo preko 10 milijardi. Sve to ovaj objekat svrstava na treće mjesto na listi najvećih investicija bivše Jugoslavije odmah iza podzemnog aerodroma “Željava” u Bihaću i luke za podmornice “Lora” u Splitu. 

Ulaz u bunker sa mapom

Gradnja objekta se odvijala u najvećoj tajnosti, stanovništvo Konjica nije ništa znalo o ovom objektu, a i ljudi koji su radili na izgradnji su znali samo onoliko koliko su morali. Objekat je od 1992. godine pod zaštitom tadašnje Armije BiH, a sada oružanih snaga koje su preuzele objekat od JNA prije početka posljednjeg rata. Od 2010. godine objekat je otvoren za širu javnost, a od 2011. se u ovom objektu svake dvije godine održava i bijenale modernih umjetnosti, te je ovaj objekat sada i pod kulturnom zaštitom UNESCO-a. Objakat je od februara 2017. godine dodijeljen opštini Konjic na upravljanje.

Nakon prolaska kroz tunele na ulazu u sam bunker dočekala nas je mapa objekta i naravno blindirana vrata debljine nekih 20-30 cm. Sam bunker se sastoji od 12 međusobno povezanih i funkcionalnih blokova. Blok 0 predstavlja blok za dekontaminaciju, blok 1 je bio bolnički blok, blokovi 2, 3 i 4 su višenamjenski blokovi sa spavaonicama i sobama za odmor za vojnike koji bi bili u objektu, blokovi 5 i 6 su komunikacijski blokovi, blok 7 je kuhinjsko-trpezarijski blok, blok 8 predstavlja Titovu podzemnu rezidenciju sa njegovim uredom, spavaćom sobom, sobom njegove supruge Jovanke te sobom za tadašnjeg premijera Džemala Bijedića.

U bloku broj 9 nalaze se centralni klima uređaji koji su održavali a i danas održavaju stalnu temperaturu između 21 i 23 stepena Celzija te vlažnost zraka između 60 i 80% što predstavlja idealne uslove za život čovjeka. Blok broj 10 predstavlja energetski blok sa dvije velike cisterne za dizel gorivo koje bi napajale generatore u slučaju prestanka dotoka struje sa gradske mreže. Blok broj 11 je blok sa pitkom i tehničkom vodom.

Komunikacijska soba

 

Kako je već napisano u ovom, za to vrijeme, čudu tehnologije, moglo bi da živi 350 ljudi a da ne pomole nosa van objekta čak 6 mjeseci. Zalihe sa vodom i hranom, stalna komunikacija sa vanjskim svijetom te ugodni uslovi života bi omogućili boravak u trajanju od pola godine za svih 350 ljudi koji bi bili u ovoj atomskoj ratnoj komandi bivše Jugoslavije. Jedina žena u bunkeru bi bila Jovanka, a za djecu ne bi bilo mjesta, što je, priznat’ će i najveći ljubitelji Tita i Jugoslavije malo surovo. 

Titova spavaća soba

 

Sam objekat je plod straha, paranoje koje je nosilo doba hladnog rata. Stoji u Konjicu, na onom slovu “i” u Bosni i Hercegovini i sjeća nas na doba naše futurističke prošlosti. Novinari portala Novi.ba su zavirili u svaki dio ovog objekta, od soba za vojnike do sobe samog maršala Tita. 

Soba Jovanke Broz

 

I vrijedi. 

Definitivno. 

Originalni toalet papir, Celex Banjaluka

 

Pogledajte naše fotografije u galeriji i uvjerite se sami. Možda i sami poželite da uživo istražite ono što nam je ostalo u nasljedstvo od neke jače države nego što je sada ova. U svakom slučaju, kakvo god mišljenje danas bilo o Titu, mora se priznati da je bio zaista velika karika kako u Jugoslaviji tako i u Evropi pa čak i svijetu. Ovaj objekat je definitivno jedan od dokaza te tvrdnje.

Novo