INTERVJU/AMBASADOR TOMISLAV LEKO ZA NOVI.BA: U Austriji živi preko 200.000 ljudi porijeklom iz BiH; Nastojimo povezati austrijske firme sa bh. firmama!

Njegova ekselencija Tomislav Leko, veleposlanik Bosne i Hercegovine u Austriji, u intervjuu za Novi.ba govorio je o odnosima Austrije i Bosne i Hercegovine, potencijalnim ulaganjima u našu zemlju, koliko bi ulazak BiH u Evropsku Uniju pospješio postojeće odnose, ali i šta naši političari mogu naučiti po pitanju upravljanja i vođenja zemljom od austrijskih političara.

NOVI.BA: Na poziciji ambasadora BiH u Austriji ste nešto više od dvije godine. Kakvi su vaši dosadašnji dojmovi? Kako se osjećate u Beču?
 
NJ. E. TOMISLAV LEKO: Republika Austrija je zemlja, koja je gospodarski, infrastrukturalno i upravno vrlo razvijena. Radi se o državi, koja je gospodarski jedna od najrazvijenijih članica EU. Sukladno tome, rad i boravak u Austriji predstavlja novo iskustvo, ali i izazov, u smislu korištenja pozitivnih i dobrih austrijskih iskustava i u Bosni i Hercegovini. Glavni grad, Beč, je grad uzornog življenja, po mjeri čovjeka. Beč ima izrazito dobru komunalnu-prometnu infrastrukturu, te je u svakom slučaju izvrstan primjer urbanog razvoja, uskladjenog sa potrebama njegovih gradjana. To potvrdjuju i mnogobrojne ankete i istraživanja kvalitete življenja, u kojima je Beč u vrhu i u Europi, ali i globalno. Zadovoljstvo je biti stanovnik Beča.
 

NOVI.BA: Kako biste ocijenili odnose Bosne i Hercegovine i Austrije danas?
 
NJ. E. TOMISLAV LEKO: Odnosi Bosne i Hercegovine i Austrije su tradicionalno dobri. Dvije države imaju dugu povijest zajedničkih odnosa, posebice u vremenu postojanja austro-ugarske monarhije, kada su obje države bile dio iste zajednice. Austrija je aktivno pomagala Bosni i Hercegovini na njenom putu uspostave državnosti, tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Isto tako, Austrija je vrlo značajno i nesebično pomagala Bosni i Hercegovini kroz veliku materijalnu i humanitarnu pomoć (poznata je austrijska humanitarna akcija “Nachbar in Not”). Bosna i Hercegovina je jedan od prioriteta austrijske vanjske politike, te Austrija vrlo aktivno podupire želju Bosne i Hercegovine za članstvom u EU. Bilateralni odnosi su dinamični na svim područjima: od političkih (na bilateralnom, ali i na multilateralnom planu); preko gospodarstva, do kulture (Bosna i Hercegovina je 2016. bila partner Austrije u Medjunarodnoj godini kulturne razmjene), obrazovanja, znanosti i sporta.
 

NOVI.BA: Ima li sada govora o potencijalnim ulaganjima austrijskih poduzetnika u BiH? 

NJ. E. TOMISLAV LEKO: Austrijski poduzetnici kontinuirano ulažu u Bosnu i Hercegovinu, te imaju vrlo velika i u pravilu pozitivna, iskustva. Austrija je najveći investitor u BiH u razdoblju od 1995., sa ukupnom vrijednošću investicija od oko 1,7 milijardi Eura. Bosna i Hercegovina i Austrija imaju trgovinsku razmjenu od oko 850 milijuna Eura godišnje, pri čemu BiH s izvozom od oko 470 milijuna Eura ostvaruje suficit. Taj suficit je rezultat ulaganja austrijskih gospodarstvenika u mala i srednja poduzeća u BiH, koja sada svoje proizvode prodaju u Austriju. Dakle, osim pozitivnih učinaka ulaganja i zapošljavanja, imamo i pozitivan učinak na vanjsko-trgovinskom planu. Austrijski gospodarstvenici imaju i nadalje interesa za ulaganja, te nastojimo dodatno povezati austrijske tvrtke sa BiH tvrtkama i poduzetnicima, ali i sa predstavnicima BiH institucija, kao i lokalne uprave.
 

NOVI.BA: Na koji način bi ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju pospješio odnose BiH sa Austrijom, ali i sam položaj BiH?
 
NJ. E. TOMISLAV LEKO: Kao sto sam već i naglasio, Austrija je jedan od najodlučnijih zagovornika daljnjeg proširenja EU na zemlje tzv. “Zapadnog Balkana” (WB6), što, dakako, uključuje i Bosnu i Hercegovinu. U tom kontekstu, a posebice u svjetlu nastojanja da Bosna i Hercegovina ostvari status kandidata za članstvo u EU, vrlo je značajno da će Austrija u drugoj polovini 2018. preuzeti predsjedavanje EU, što će zasigurno ubrzati put BiH ka članstvu. Naravno, velika je zadaća na BiH institucijama da implemeniraju sve dogovore i aktivne sporazume sa EU, kako ne bi bilo neispunjenih obaveza, čime ćemo olakšati zagovornicima BiH članstva u EU ubrzavanje samog procesa. Što se tiče dijela pitanja o učincima članstva u EU na bilateralne odnose s Austrijom, te položaj BiH, jasno je da će članstvo BiH u EU značiti novi zamah na svim područjima odnosa, obzirom da će tim činom BiH postati dio “europske obitelji”, tj. zajedničkog političkog i gospodarskog područja EU.
 

NOVI.BA: Raspolažete li podacima koliko danas u Austriji ima Bosanaca i Hercegovaca, te kakvu ulogu ima naša dijaspora?
 
NJE. E. TOMISLAV LEKO: U Austriji živi preko 200.000 ljudi, Bošnjaka, Srba i Hrvata, porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Od toga broja, preko polovine su ostvarili austrijsko državljanstvo, te se procjenjuje da ima oko 90.000 ljudi, koji posjeduju BiH državljanstvo. Naši ljudi su tradicionalno dolazili na rad u Austriju. Tijekom devedesetih dolazili su zbog sukoba u Bosni i Hercegovini, a danas dolaze pretežito u potrazi za poslom, obzirom na veliku nezaposlenost, posebice mladih u BiH. Postoji jako puno klubova i društava BiH dijaspore, širom Austrije, koji svojom djelatnošću nastoje sačuvati veze sa starim krajem, ali i riješavati pitanja od interesa za naše ljude u Austriji. Ono što je važno naglasiti, a što vrlo često ističu i austrijski političari, je da je BiH zajednica jako dobro integrirana u austrijsko društvo, te je vrlo često naglašavana kao primjer dobre i aktivne integriranosti. BiH dijaspora u Austriji predstavlja “most” izmedju BiH i Austrije, te doprinosi vrlo značajno i gospodarskim interesima Bosne i Hercegovine. Vjerujem da će u budućnosti, sa približavanjem BiH članstvu u EU taj potencijal biti još značajnije naglašen.
 

NOVI.BA: I za kraj, šta naši političari mogu naučiti po pitanju upravljanja i vođenja zemljom od austrijskih političara?
 
NJ. E. TOMISLAV LEKO: Austrija ima vrlo efikasnu javnu upravu, i to je jedan od razloga uspješnosti austrijskog gospodarstva i društva u cjelini. Administracija brzo i učinkovito donosi riješenja i odluke, te je austrijski model efikasne javne uprave svakako dobar i interesantan primjer i za Bosnu i Hercegovinu. Isto tako, Austrija je prilično decentralizirana, te je gospodarski i društveni razvoj ravnopravno rasporedjen na sve pokrajine, gradove i općine, a ne samo na velike urbane centre. Upravo taj ravnomjeran ekonomski razvoj i čini Austriju toliko uspješnom i efikasnom. Smatram da su to primjeri dobre prakse, iskoristivi i u Bosni i Hercegovini.