INTERVJU/Ministar saobraćaja i veza RS NEĐO TRNINIĆ za Novi.ba: Trenutno stanje u ŽRS je loše; Nismo spremni da podržimo rutu za povezivanje Sarajeva i Beograda koju predlažu iz Federacije

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Neđo Trninić za portal Novi.ba govorio je o planu restrukturiranja Željeznica RS, ulaganju u željezničku infrastrukturu, gradnji brze ceste, ali i o saradnji sa ministrom transporta i komunikacija BiH Ismirom Juskom.

Intervju sa ministrom Neđom Trninićem pročitajte u nastavku:

NOVI.BA: Proteklog, ali i ovog mjeseca dosta se govorilo o planu restrukturiranja „Željeznica RS“, kao i o najavljenom smanjenju broja radnika ŽRS do kraja godine. Kakvo je trenutno stanje u ŽRS?

NEĐO TRNINIĆ: Restrukturiranje Željeznica Republike Srpske predstavlja jedan od prioriteta Vlade Republike Srpske kako bi se uspostavio sistem koji je samoodrživ, a koji je ujedno i efikasan i efektivan. S tim u vezi, aktivnosti koje su započete još u 2015. godini, uz tehničku pomoć Svjetske banke, intenzivirane su u prethodnom periodu.
Program restrukturiranja podrazumijeva ukupno prilagođavanje uslovima poslovanja. Osnovni cilj je unapređenje operativne efikasnosti i postizanje finansijske održivosti ovog društva. Reorganizacija treba da se realizuje kroz tri komponente: vlasničko, finansijsko i organizaciono restrukturiranje. Ove tri komponente su međusobno usko povezane, te realizacija svake od njih zavisi od uspješnog provođenja preostale dvije komponente reorganizacije.

Rezultati implementacije predloženih mjera i aktivnosti restrukturiranja treba da budu vidljivi kroz jačanje operativnih i finansijskih kapaciteta Željeznica, u smislu stabilizacije osnovnog poslovanja, ali i kroz uspostavljanje kvalitetnog željezničkog sistema u Republici Srpskoj, koji ne zaostaje za najboljim praksama razvijenih zemalja. 
„Željeznice Republike Srpske“ posluju sa gubicima, ali ako pogledate strukturu tog gubitka najveći dio se odnosi na amortizaciju  i to više od polovine ukupnog iznosa, a veliki dio se odnosi i na rezervisana sredstva na ime tužbi. 

Međutim, ako posmatramo neki srednjoročni period od pet godina, zaista su vidljivi pomaci. Prihod od prevoza je sa 30,7 miliona KM iz 2010. godine povećan na 36,1 milion KM u 2015. godini. Vlastiti prihod preduzeća je sa 43,7 miliona KM u 2010. godini povećan na 53,5  miliona KM u 2015. godini, što je apsolutno povećanje od oko 10 miliona KM. Takođe, troškovi bruto zarada su smanjeni sa 59,3 miliona na 47,7 miliona KM, broj zaposlenih je u istom periodu smanjen za oko 500 radnika i to bez stvaranja socijalnih slučajeva i opterećenja za Republiku. 

Naravno, zbog dugogodišnje akumulacije dugova, ali i problema, preduzeće se nalazi u situaciji u kakvoj se nalazi i zbog toga smo se i opredijelili za proces restrukturiranja, koji namjeravamo sprovesti do kraja.

NOVI.BA:  Željeznice Republike Srpske su u prošloj godini poslovale sa gubitkom od 29,9 miliona maraka, kad ćemo moći govoriti o profitabilnom preduzeću?

NEĐO TRNINIĆ: Da ne postoji uvjerenje da Željeznice Republike Srpske imaju perspektivu i da mogu biti profitabilne, ne bi se ni započinjalo sa procesom restrukturiranja. Jasno je da je, sa ovim načinom organizovanja, ovakvom vlasničkom strukturom, brojem zaposlenih i nivoom opremljenosti, potpuno nemoguće govoriti o profitabilnom preduzeću. Takođe, pored procesa restrukturiranja, neophodna su i ulaganja u infrastrukuru u koju nije ulagano više od 40 godina. Moramo biti svjesni toga da će se u nekom momentu tržište morati otvoriti i za druge operatere i da u tom slučaju Željeznice mogu opstati samo ukoliko budu konkurente. Sa ovako zastarjelom infrastrukturom, bez ulaganja, tržišna utakmica bi bila unaprijed izgubljena.

Svjesni smo da proces restrukturiranja neće proći bez poteškoća, prije svega jer podrazumijeva određene rezove, koji će biti bolni. Međutim, još smo svjesniji da je trenutno stanje u preduzeću loše i da ga treba mijenjati kako bi ŽRS postale samoodržive, profitabilne i finansijski stabilne.

Uzimajući u obzir činjenicu da se prihodi ne mogu značajnije povećati, predviđeno rješenje je kontrola troškova u smislu smanjenja rashoda kroz, prije svega, najznačajnije dvije kategorije, a to su troškovi radne snage i finansijski rashodi. Plan poslovanja Željeznica Republike Srpske za period 2017-2019. godina obuhvata značajno smanjenje rashoda, izdvajanja za plate i troškove održavanja bez ugrožavanja procesa rada. Proces restrukturiranja preduzeća će trajati od tri do pet godina i predviđeno je da u tom periodu ŽRS postanu samoodržive i profitabilne.

Željeznice RS

NOVI.BA Kada je riječ o ulaganju u željezničku infrastrukturu, možete li nam navesti kakvi projekti su realizovani i šta je planirano u budućnosti kako bi Željeznice RS postale konkurentne na tržištu?

NEĐO TRNINIĆ: Od kredita Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj završen je građevinski dio remonta pruge Doboj (Kostajnica) – Jošavka i dio osiguranja staničnog i pružnog. Preostala kreditna sredstva biće utrošena u završetak signalizacije i telekomunikacionih uređaja i međustanično osiguranje na dijelu pruge Jošavka – Banja Luka. Radovi na ovom projektu su u toku.

Osim nastavka podizanja nivoa bezbjednosti uvođenjem novih tehnologija remontom pruga, planirano je proširenje postojećeg informacionog sistema sa računarskom mrežnom opremom i izgradnjom autonomnog tehnološkog dijela informacionog sistema sa centralnim upravljanjem (intranet). 

Za sada su u toku pregovori oko remonta pruge Banja Luka – Novi Grad – granica sa Hrvatskom i Tuzla – Zvornik – granica sa Srbijom, uključujući tunel Križevići. 
Naravno, za postizanje svih ciljeva restrukturiranja ŽRS, nije dovoljno samo uspješno izvršiti projekat reorganizacije, već je neophodno obezbijediti investicije u narednih 10 – 15 godina i to u iznosu od 600.000.000 KM u infrastrukturu i 200.000.000 KM u operacije. Na taj način bi se izvršila modernizacija infrastrukture u svrhu još boljeg i većeg privrednog razvoja, kao i modernizacija i priprema operatora za tržišnu utakmicu.

NOVI.BA: I dalje je aktuelno pitanje gradnje brze ceste na relaciji Istočno Sarajevo – Pale – Sokolac – Rogatica – Višegrad – Vardište. Međutim, tu je i varijanta iz Federacije kojom bi brzom cestom bili spojeni Sarajevo, Tuzla Brčko i Bijeljina. Gdje je "zapelo"?

NEĐO TRNINIĆ: U proteklom periodu iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije i Ministarstva komunikacija i transporta BiH najavljeno je povezivanje Sarajeva i Beograda autoputem ili brzim putem, a kako je najavljeno iz Republike Srbije, kontaktna tačka između Republike Srbije i BiH bila bi u Kotromanu. 
Ministar komunikacija i transporta BiH je u više navrata razgovarao sa entitetskim ministrima saobraćaja i veza o definisanju trase ovog autoputa u BiH, pri čemu su entitetski ministri ostajali pri trasama definisanim strateškim dokumentima entiteta i to: u Republici Srpskoj trasa brzog puta Sarajevo – Sokolac – Rogatica – Ustiprača – Višegrad – granica Republike Srbije (SEETO - Ruta 3) i u Federaciji BiH trasa autoputa Sarajevo – Žepče – Tuzla- Bijeljina – granica Republike Srbije i trasa Sarajevo – Pale – Mesići – Ustiprača - Višegrad – granica Republike Srbije.   

Brza cesta Sarajevo-Beograd

Izgradnja ovog puta bi, pored nadležnosti entiteta u smislu infrastruktutre, podrazumijevala i finansijski dio i obezbjeđivanje sredstava za izgradnju. Kako za finansiranje ovog puta neće biti korištena grant sredstva, nego kreditna sredstva i te kredite bi vraćali entiteti, Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske nije spremno da podrži rutu koju predlažu Ismir Jusko, ministar transporta i komunikacija BiH i Denis Lasić, federalni ministar transporta, a koja bi obuhvatala i Goražde, zato što bi ona većim dijelom išla nenaseljenim područjima u Republici Srpskoj.

Naš stav je da je za sada najprihvatljivija „ruta tri", preko Istočnog Sarajeva, Pala, Sokoca, Višegrada do graničnog prelaza sa Srbijom u Vardištu. U toku je izrada studijske dokumentacije za izgradnju brzog puta od Sarajeva do Vardišta, koju finansira Evropska komisija. Rok za izradu dokumentacije je kraj 2017. godine, nakon čega će biti poznate varijante ovog puta.

NOVI.BA: Kakva je saradnja sa ministrom transporta i komunikacija BiH Ismirom Juskom?

NEĐO TRNINIĆ: Saradnja sa ministrom Juskom je i više nego dobra. Od početka njegovog mandata vodimo korektan dijalog i nerijetko smo obojica isticali zadovoljstvo zbog dosadašnje kvalitetne i uspješne saradnje. Od početka smo svjesni da je zarad boljih rezultata neophodno uspostaviti što bolju koordinaciju između resornih ministarstava o svim pitanjima koja se tiču njihovih ustavnih nadležnosti.

Ministri Neđo Trninić i Ismir Jusko

Naravno, stavovi Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Srpske nisu uvijek usaglašeni, ali se trudimo da kroz razgovor iznađemo najbolja rješenja. Ipak, ono što je sigurno jeste da Vlada Republike Srpske nikada neće odustati kada su u pitanju nadležnosti entiteta i tu nema kompromisa.

SASVIM LIČNO

NOVI.BA: Za kraj, imamo običaj da sagovornike pitamo i nešto što nije striktno vezano za politiku. Zbog toga, ako biste nam mogli reći ko je Neđo Trninić kada izađe iz ministarske kancelarije? 

NEĐO TRNINIĆ: Neđo Trninić je Neđo Trninić i onda kada je u ulozi ministra i onda kada izađe iz kabineta. Ja sam čovjek iz naroda, jednostavan i praktičan. Dugo vremena sam se bavio sportom i cijenim vrijednosti timskog rada. Trudim se da svaki član mog tima ima dovoljno prostora za iznošenje i realizaciju svojih ideja, jer mislim da je timski rad ključan za uspjeh. Uvijek sam spreman za komunikaciju i razgovor, kako sa saradnicima, tako i sa građanima koji mi nerijetko prilaze na ulici. Dostupan sam i pristupačan. Kako sam zaljubljenik u rijeke, mnogo vremena provodim na Drini. Ranije sam se bavio i ribolovom, ali u posljednje vrijeme imam malo vremena za ovaj hobi. Život na relaciji Bratunac – Banjaluka mi ostavlja jako malo slobodnog vremena, pa se trudim da svaki trenutak kvalitetno iskoristim sa svojom porodicom, posebno sa unučićima Đorđem i Sanom.