ANALIZA/Zašto je Sjeverna Koreja takav problem i zašto se ne može pronaći rješenje?
Sjeverna Koreja jutros je ispalila balističku raketu iz zapadne regije u more na istočnoj obali. Japanska vlada snažno je protestovala zbog jasnog kršenja rezolucija UN-a.
Jutrošnje lansiranje rakete posljednje je od nekoliko raketnih projektila, a koje je Pyongyang počeo ispaljivati krajem juna, a dio je razvoja rakete sa nuklearnom glavom kojom bi Pyongyang mogao dobaciti do teritorija SAD-a.
"Najveća neposredna prijetnja"
Sjevernu Koreju nazivali su brojnim imenima, ali niti jedno nije bilo pohvalno. Vlada je optuživana za brutalno ugnjetavanje građana, dok bezobzirno razvijaju nuklerano oružje.
Prošle godine održali su svoj peti nuklearni tets, pokrenuli nekoliko projektila, te kako mnogi vjeruju, ubili polubrata svog vođe koristeći hemijsko oružje. Nedavno su sproveli svoj prvi tets, kako su nazvali među-kontinentalna balistička raketa, potez koji povećava prijetnju i doprinosi učvršćivanju međunarodnih tenzija, piše "BBC".
Postavlja se pitanje, zašto je Sjeverna Koreja takav problem i zašto se ne može pronaći rješenje?
Historijat
SAD i Sovjeti podijeli su Koreju na dva dijela krajem Drugog svjetskog rata. Razgovori o ponovnom ujedinjenju propali su i od 1948. godine postojale su dvije zasebne vlade.
Prvi lider sjeverne Koreje bio je Kim II-sung, komunista koji je upravljao jednostranačkom zemljom, te deda trenutnog lidera Kim Jong-una.
Činjenica je kako je sjeverna Koreja jedna od najsiromašnijih nacija u svijetu. Njena ekonomija je centralno kontrolisana, građani nemaju pristup spoljnim medijima, te sem privilegovanih, nemaju ni slobodu da odu.
Šta je sa pregovorima?
Bilo je nekoliko pokušaja pregovora. Najnovije, koje je uključivalo Kinu, Južnu Koreju, Japan, Rusiju i SAD, na početku je izgledalo obećavajujće. Pjongjang se složio da odustane od nuklearnog testiranja u zamjenu za pomoć i političke ustupke. Međutim, SAD je ponovo optužio Sjevernu Koreju kako ne uspjeva da zaustavi i okonča sve nuklerane poslove, što je Pjongjang negirao, tako da od 2009. godine više nije bilo značajnijih diskusija na ovu temu.
John Nilsson-Wright, savjetnik za sjeveroistočnu Aziju, rekao je da sudeći po nedavnim provokacijama, Sjeverna Koreja nije trenutno zainteresovana za pregovore.
"Kim je odlučan da ostvari napredak u vojnoj modernizacaciji, pa je u njegovom interesu da odlaže pregovore", rekao je.
A šta je sa ekonomskim pritiskom?
UN i nekoliko zemalja su već pokrenule sankcije protiv Sjeverne Koreje. Čak je i donacija hrane posljednjih godina opala. Međutim, izgleda da ove mjere ne usporavaju namjernu Sjeverne Koreje da napreduje na vojnom frontu.
Nada se polaže u naftu koju Pjongjang uvozi iz Kine, pa tako je Reuters u izvještaju krajem juna naveo kako je kineski naftni gigant obustavio prodaju nafte Pjongjangu. U međuvremenu SAD su uvele sankcije kineskoj banci koja je optužena za pranje novca iz Sjeverne Koreje.
Međutim, ključni problem je taj što Kina pokušava da igra ulogu poštenog brokera, lobirajući SAD da razgovara sa Pjongjangom. Međutim, SAD, Japan i Južna Koreja jasno su svima stavili do znanja da Sjeverna Koreja mora pokazati spremnnost na kompromis kako bi pregovori postali opcija.
Da li postoji vojno rješenje?
Generalno postoji mišljenje da bi vojna akcija protiv Sjeverne Koreje dovela do velikih vojnih akcija i ljudskih žrtava.
Pronalaženje i uklanjanje sjeverno-korejskog nukleranog skladišta bio mi mukotrpan proces, stručnjaci smatraju da je ono zapravo duboko pod zemljom.
Šta u slučaju atentata?
U prošlosti Južna Koreja je otvoreno govorila o strategiji dekapitulacije i ciljanom napadu na Kim Jong-una i njegovog rukovodstva.
To bi mogla biti taktika da se Sjeverna Koreja odvrati od daljih provokacija ili da ih se primora da se vrate za pregovarači stol.
Prema riječima doktora Nilssona Wrighta jedini način da se Sjever vrati za pregovarački stol jeste natjerati ih da se osjećaju nesigurno.
Elita ima interes za opstanak Vlade Kima i nema političke opozicije.
Možda je zanimljiva činjenica za Kim - jong un još nije posjetio Kinu, zapravo nije posjetio nijednu stranu zemlju otkako je postao lider 20011. godine.
Iako je govorio o ekonomskom razvoju, čini se kako je vojni program ipak njegov prioritet.
Pitanje da li ima opozicije?
U Sjevrnoj Koreji vlada jednopartijski sistem. Građani se ohrabruju da veličaju Kimovu dinastiju koja je predstavljena kao jedina institucija koja ih štiti od vanjske agresije.
Nema nezavisnih medija, TV, radio i novine su pod kontrolom države, čak je Sjeverna Koreja kreirala vlastiti interent, tako da građani nemaju uopšte kontakta sa spoljnim svijetom.
Pojedinci koji ne poštuju ovakve odluke, a često i njihova cijela porodica šalju se u radne kampove gdje mnogi okončaju svoj život.
Dakle, koja je najbolja opcija?
Dr. Nilsson-Wright savjetuje kako bi to trebala biti mješavina pristika i dijaloga. Prema njegovim sugestijama, pritisak bi mogao uključivati neku kombinaciju pojačanih sankcija i podstiacija, u smislu formalnog diplomatskog priznanja od strane SAD.
Ključ za ovaj pristup je koordinacija između SAD-a, Kine, Južne Koreje i Japana. Ipak, i tu ima problema. Nakon početne topline, izgleda kako je odnos između Trumpove administracije i Pekinga počeo da hladi. U junu je američki predsjednik Donald Trump na twitteru napisao kako kineski pristup Sjevernoj Koreji nije dao prave rezultate.
Veze između Japana, Južne Koreje i Kine ostaju i dalje nedoumica i ostaje samo da se vidi kako će ovaj odnos dalje napredovati.
(Autor: Novi.ba)