Pitate se koliko jagoda i trešanja zaista smijemo da pojedemo?!
Slatki plodovi ovog voća su bogati biljnim vlaknima, koja su neophodna za pravilno varenje, a prisustvo celuloze u njima reguliše probavu.
Po sadržaju vitamina C jagode mogu da pariraju limunu jer u 100 grama sočnih plodova ima čak 60 miligrama vrijednog vitamina. Pozitivno utiču na imunitet jer sadrže bioaktivne supstance polifenole, snažne antioksidante. Posebno se preporučuju djeci i odraslim osobama koje pate od anemije. Bogate su i folnom kiselinom, vitaminom E, provitaminom A, vitaminima B-grupe, kao i mineralima kao što su mangan, željezo, kalcijum i magnezijum.
Ali i pored svih prednosti, treba biti pažljiv. Ne mogu ih jesti svi, kada požele ili u bilo koje vrijeme požele. Iako su ukusne i pravi su spas u vrelim danima, i jagode imaju svoje zahtjeve. Prije svega ne daju se djeci mlađoj od godinu dana i njihovo uvođenje u ishranu djeteta mora biti postepeno da se ne bi javile alergije koje se najčešće manifestuju kroz osip, curenja nosa, poteškoće sa disajnim i probavnim sistemom.
I to nije sve. Nisu preporučljive osobama koje imaju problem sa viškom tjelesne težine ili povišenim vrednostima holesterola i triglicerida u krvi. Tek ako nemate ove zdravstvene probleme, treba da uvedete crvene bobice u svoju ishranu. Ali u umjerenim količinama.
– Dovoljno ih je konzumirati samo dva-tri puta sedmično, i to između 17 i 19 časova po ljetnjem račuvanju vremena. Obavezno bez dodatka šećera. I to samo onoliko jagoda koliko vam količinski stane u šaku – objašnjava Mirjana Ljutić, nutricionista iz Centra za preventivnu medicinu i hrono ishranu dr Gifing.
– Zaboravljamo da je i voće slatkiš jer ne sadrži samo voćni šećer fruktozu, već i različite vrste drugih šećera, čak više od čokolade – objašnjava.
NAJZDRAVIJE SU TAMNE TREŠNJE
Ista mjera važi i za trešnje. Pored toga što sadrže obilje vitamina C i beta-karotina, vitamine K i B6, folnu kiselinu i minerale kalijum, željezo, bakar, mangan, kalcijum, magnezijum, kobalt, fosfor i cink, ne treba pretjerivati.
Slatki plodovi ovog voća su bogati biljnim vlaknima, koja su neophodna za pravilno varenje, a prisustvo celuloze u njima reguliše probavu. Flavonoidi antocijanidi i proantocijanidi u njima blokiraju upalne procese, ublažavaju bolove i simptome alergije i astme. Bogat su izvor bora, koji u kombinaciji s kalcijumom i magnezijumom povoljno deluje na zdravlje kostiju. Zreliji plodovi tamne boje posjeduju veću koncentraciju antocijana i imaju veće antianemijsko djelovanje. Trešnje će vam pomoći i da se opustite i lakše zaspite jer sadrže melatonin. Ali treba znati još nešto o ovoj voćki!
–Koštice trešanja sadrže amigdalin-cijanid, koji ima otrovno dejstvo, pa ne treba dozvoliti deci da ih gutaju – upozorava Mirjana Ljutić. – Neposredno prije upotrebe trešnje dobro operite pod mlazom hladne vode.
VOĆE KOJE SE HEMIJSKI NAJVIŠE TRETIRA
Jagode su veoma podložne kvarenju, te ih treba kupovati u manjim količinama i ne držati ih na sobnoj temperaturi duže od dan-dva. Prilikom pranja treba voditi račina da se ne oštete plodovi. Kako spadaju u voće koje se u procesu gajenja najviše hemijski tretira, treba dati prednost onima iz biološkog uzgoja.
Izvor: zena.blic