Beograd: Tražimo da oslobodite optužbi Iliju Jurišića

Odbrana Ilije Jurišića zatražila je danas od Apelacionog suda u Beogradu da ga oslobodi optužbi da je kao ratni komadant policije BiH naredio napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli 1992. godine, odnosno da preinači prvostepenu presudu kojom je osuđen na 12 godina zatvora.

Javnoj sjednici na kojoj su razmatrane žalbe u Apelacionom sudu, prisustvovao je i Jurišić, koji inače živi u Tuzli. On se optužnicom tereti da je izvršio ratni zločin - upotreba nedozvoljenih sredstava borbe, navodi Tanjug. 

Ova osporena presuda iz feburara 2013. godine Jurišiću je druga prvostepena presuda, jer mu je prvu kojom je bio osuđen na istu kaznu od 12 godina zatvora 2010. ukinuo Apelacioni sud i naložio da se suđenje ponovi pred potpuno novim sudskim vijećem. 

Apelacioni sud sada treba donijeti pravomoćnu presudu. Može potvrdi prvostupanjsku presudu, preinačiti ju ili otvoriti glavni pretres i sam izvesti ključne dokaze, a potom donijeti presudu. 

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije tereti Jurišića da je suprotno dogovoru o mirnom povlačenju između SRJ i BIH, kao dežurni operativnog centra stanice bezbjednosti Tuzla naredio napad na kolonu vojnika JNA koja se povlačila iz vojarne Husinska buna, 15.maja 1992. godine. 

Tom prilikom je, kako se sumnja, izgovorio riječi "na vatru odgovori vatrom". 

Naredbu je primio od nadređenog Mehe Bajrića. Muslimansko-hrvatske jedinice Teritorijalne obrane uz pripadnike paravojne jedinice Zelene beretke pucali su najprije na vozače, pa na vojnike koji nisu bili spremni za borbu i nisu imali oružje uz sebe da bi se mogli braniti, navodi Tanjug. 

U napadu na kolonu JNA u Tuzli 15. aprila 1992. godine poginuo je najmanje 51 vojnik, oko 50 ih je ranjeno, a uništen je i veći broj sanitetskih vozila. 

Jurišić je negirao krivicu, ističući da mu je "savjest mirna i obraz čist". 

Pored ostalog, u svojoj obrani je naveo da nije bio komadant i da ni o čemu nije mogao samostalno donositi odluke. 

Uhapšen je 14. marta 2007. godine na beogradskom Aerodromu "Nikola Tesla", po međunarodnoj tjeralici. Tužilaštvo za ratne zločine preuzelo je predmet od Vojnog tužilaštvo u Beogradu 2004. godine.