Ukrajinci krenuli tenkovima: Vode se krvave borbe oko Mariupolja
Borbe ne prestaju blizu strateške luke Mariupolja, posljednjeg velikog grada na proruskom separatističkom istoku Ukrajine pod kontrolom vlade u Kijevu, gdje su u zadnja 24 sata ubijena trojica pobunjenika.
Selo Širokine, 10 km istočno od Mariupolja, pretrpjelo je razaranja, napose oko ceste koja dijeli položaje dva tabora međusobno udaljenih sedamstotinjak metara, izvijestio je u petak novinar AFP-a.
Borbe se vode svakodnevno uz topovsku i tenkovsku vatru, rekao je pobunjenik ratnog imena Karas.
Posmatrači Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) na terenu vidjeli su u četvrtak "tri ukrajinska tenka kako gađaju pobunjeničke položaje u Širokinu", na šta su pobunjenici uzvratili tenkovskim granatama koje su pale blizu ukrajinskih položaja, navodi se u saopšenju objavljenom u petak.
Pobunjenici tvrde da kontrolišu oko 30 posto sela, glavnog ukrajinskog uporišta prije Mariupolja, luke na obali Azovskog mora gdje se mnogi boje velike ofenzive, javlja Hina.
Zauzimanje tog industrijskog grada s 500.000 stanovnika nužno je za uspostavu kopnene veze između Rusije i Krima, ukrajinskog poluostrva koji je Rusija pripojila prije godinu dana, ali zavisi o Ukrajini što se tiče njegovih vitalnih potreba.
Trojica su pobunjenika poginula a šestorica su ranjena u Širokinu u zadnja 24 sata, objavljeno je na službenoj mrežnoj stranici proruskih pobunjenika.
Separatističke vlasti su u petak izvijestile o 33 napada vladinih snaga u zadnja 24 sata na Širokine i zračnu luku u Donecku koja je u januaru prešla u ruke pobunjenika nakon višemjesečnih silovitih borba.
U redovima ukrajinske vojske niko nije poginuo, ali su trojica vojnika ranjena, rekao je glasnogovornik ukrajinske vojske Andrij Lisenko. Položaji ukrajinske vojske su granatirani iz višecjevnih raketnih bacača Grad "prvi put u zadnjih mjesec dana", dodao je.
Dvije strane se međusobno optužuju za povredu ugovora Minsk 2 potpisanog u februaru u bjeloruskoj prijestolnici uz posredovanje francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i njemačke kancelarke Angele Merkel, u prisustvu ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Po tom ugovoru, strane su se obavezale na povlačenje teškog oružja s položaja kako bi uspostavile tampon zonu široku 50 do 140 km, zavisno o vrsti oružja.
Evropska unija se u četvrtak dogovorila o nastavku privrednih sankcija Rusiji do kraja godine, "povezujući" ih s "cjelovitom provedbom" ugovora iz Minska.