Investitora ima, ali...Od Dubaija do Malog polja

Krajem novembra, u opštinu Hadžići doći će ponovo biznismen iz Dubaija, koji je u Hadžićima boravio prije izvjesnog vremena, iskazavši ozbiljnu zainteresovanost za nekoliko projekata u ovoj opštini. Najviše pažnje poklonio je ideji da na dijelu prostora Malog polja na Igmanu nikne novi hotel.

"Oduševljen je lokacijom i spreman je odmah investirati, o čemu, konačno, govori i njegov skori ponovni dolazak u BiH, no, što je nama i razumljivo, njegova zainteresovanost za ovu investiciju uvjetovana je odnosom i podrškom šire društvene zajednice", kaže za "Oslobođenje" Hamdo Ejubović, načelnik Hadžića, dodajući da je interes i nekih drugih arapskih biznismena, koji već uveliko svoj kapital ulažu u Srbiji, vezan za to područje, kao i da lokalne zajednice Hadžića, Trnova, dijela Konjica i Ilidže razvojnu šansu vide velikim dijelom u realizaciji tih projekata.

No, hoće li do toga doći, veliko je pitanje, o čemu svjedoči i to koliko je godina moralo proći pa da pomenute opštine (Hadžići i Trnovo prije svih) dobiju veliku bitku protiv federalnih organa, koji su ovlašno određivanim granicama Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice (Visočica) kao područja posebnih obilježja od značaja za FBiH, skroz zakočili razvoj ovih lokalnih zajednica. Iako je Ustavni sud FBiH stao na njihovu stranu, riječ je, izgleda, o Pirovoj pobjedi.

"Kroz ono što se predviđa prostornim planom Federacije, ponovo se, na mala vrata, pokušava ostvariti prvobitna namjera, srećom, zasad zaustavljena presudom Ustavnog suda FBiH", tvrdi načelnik Ejubović.

Podsjećamo, Ustavni sud FBiH je 2011. ukinuo odluku o granicama tog područja, zaštitivši na taj način prava na lokalnu samoupravu, koja na tom području imaju opštine Trnovo i Hadžići. No, do aprila 2013. ova odluka nije bila izvršena, što je ponovo utvrđeno na sjednici Ustavnog suda. Šta se desilo od aprila 2013?

Načelnik Ejubović kaže da je trenutno situacija znatno drugačija nego u vrijeme kada se u ovim opštinama nije moglo maltene ništa graditi.

"Dvije trećine naše općine, a 80 posto teritorije Trnova bilo je tada, što se razvoja tiče, potpuno blokirano", podsjeća Ejubović, dodajući: "Ipak, Federacija ne odustaje od sulude ideje da našu teritoriju, koja je najvećim dijelom dušu dala za sve vrste zimskih sportova, proglasi nacionalnim parkom. I umjesto da ubiremo sredstva od turizma visokog nivoa, oni nas hoće natjerati da čuvamo kaćune od gaženja", simbolično opisuje aktuelnu situaciju načelnik Hadžića, pominjući kao jedan od drastičnih primjera i prostor oko Žunovnice s kasarnama bivše JNA.

Šta sa Žunovnicom?

"Šta će biti s tamošnja dva miliona kvadrata zemljišta? Mi smatramo da je to područje koje se nikako ne može odvojiti od Igmana, a o tome se govori i u master-planu iz 2005. godine, koji je radila renomirana projektantska kuća iz Francuske. Cijeli kanton, odnosno naručioce master-plana, to je koštalo oko milion maraka. Danas se na ono što stoji u master-planu niko ne osvrće iako su prije devet godina svi bili oduševljeni njime", kazuje Ejubović, napominjući da su Hadžići za master-plan izdvojili 100.000 KM, nabrajajući brojne institucije koje su dale visoku ocjenu ovom razvojnom dokumentu.

"Federalna vlast se pridržava ustavnih obaveza spram lokalne zajednice samo u tom smislu što oni upitaju za mišljenje. Kada ga damo, ništa se ne uvaži. Zato i imamo sadašnju situaciju u kojoj nikoga ne zanimaju projekti koje radimo, a koji su vrijedni najmanje 100.000 KM", tvrdi načelnik Hadžića.