Rusija vrši pritisak na Krimske Tatare, hapse i plijene imovinu neistomišljenika

Iako iz Rusije tvrde da svi narodi na anektiranom Krimu imaju jednaka prava, to u praksi uopće nije tako.

Naime, Krimski Tatari, etnička grupa svojstvena za ovaj poluotok, nezadovoljna je odnosom Moskve prema njima.

Posljednji u nizu ekscesa desio se prije nekoliko dana. Pripadnici ruskih sigurnosnih snaga uhapsili su Tayalata Yunusova, tatarskog aktivistu koji se bori za prava ovog naroda na Krimu.

Njegov otac Asan priznaje da je u šoku, te optužuje Ruse za represiju.

''Protiv moga sina iznijeli su nevažeće optužbe, budući da su se događaji za koje ga terete dogodili prije pripajanja Krima Rusiji. Rusi se prema nama ophode loše samo zato što tražimo naša prava. Mi ne želimo rat. Želimo živjeti u miru sa svima", kazao je Talyatov otac.

Yunusovi su jedna od mnogobrojnih porodica koja je decenijama živjela u Centralnoj Aziji, nakon što ih je nakon Drugog svjetskog rata, tada komunistička Moskva protjerala s viševjekovnih ognjišta.

Pod optužbom da su pomagali nacistima, Rusi i danas na Krimske Tatare gledaju kao na uljeze na poluotoku.

Žrtva represije u posljednje vrijeme je i tatarski TV kanal ATR, kojem su sigurnosne snage zaplijenile materijal.

''Danas nam je zabranjeno govoriti o našim liderima i Vijeću krimskih Tatara. Zabranjeno nam je govoriti o Ukrajini, brigama našeg naroda i problemima s kojima se suočavaju oni koji se žele vratiti na Krim, a njih je mnogo", zaključio je direktor TV kanala ATR Shawkat Muhammedov.

Krimski Tatari su nekad bili najbrojniji narod na Krimu, no danas čine samo oko 10% krimskog stanovništva, brojeći oko 250.000 ljudi.

Smatra se da ih još barem 4 miliona živi diljem svijeta, prevashodno u Centralnoj Aziji i Turskoj, ali zbog prekinutih veza s Krimom, mnogi od njih su se asimilirali u većinske etničke grupe teritorija gdje danas borave.