Nerzuk Ćurak PONIZIO LAJČAKA: ZAŠTO SE GOVORI o raspadu na Balkanu, kad evropske zemlje imaju slične probleme: Kako je i zašto DODIK omekšao?

Ma kakvo mijenjanje granica dogovorom! Rekao bih da je neodgovorno uopće i polemizirati sa idejama koje govore da je na zapadnom Balkanu moguće dogovorom uspostaviti nove granice. Uostalom, zašto bismo to radili? Ne postoji nikakva racionalna argumentacija koja bi opravdala izvlačenje tog pitanja u javnu sferu, rekao je je Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu u razgovoru za SE. Ćurak je u svom istupu savršeno jasno, na proste faktore „rastočio“ politike koje od Balkana žele ponovo napraviti krizno područje.

- Ponovno potenciram pitanje - zašto se smatra da je dozvoljeno govoriti o promjeni granica na Balkanu, dok to isto ne važi za druga područja u svijetu. Smatrati da u Bosni i Hercegovini i Makedoniji - zemljama čija se podjela spominje u nekim scenarijima - neće postojati relevantna sila koja bi se suprotstavila eventualnom dogovoru etnonacionalnih elita o promjeni granica, zaista je naivno. Uvijek postoje ljudi, politike, ideologije i pokreti koji shvataju svoju zemlju kao političko-geografsku datost, kao teritoriju koja u potpunosti pripada svim građanima. Koliko su ti scenaruiji neozbiljni vidi se i po tome što se teze o novim granicama baziraju na onome što se dešavalo u posljednjih dvadeset godina. A šta ćemo za stotinama godina istorije koja je tome prethodila?

Sjedinjene Američke Države su uvijek favorilizirale multietnički koncept Bosne i Hercegovine, ali ne kao mehanički zbir eniteta, kako je to zadato Dejtonskim ugovorom, nego kao zbiljsku multietničnost koja je za Vašington suština ove zemlje – poručio je Ćurak.

On kaže da „očigledno moramo računati na to da neko želi da nanovo dijeli karte na Balkanu“.

- Ovih dana sam pročitao prilično sumornu izjavu Miroslava Lajčaka koji je bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Lajčak kaže da je situacija na zapadnom Balkanu loša i da su tri zemlje u teškoj političkoj situaciji, a dvije pred raspadom. Na koje dvije zemlje je mislio možemo samo pretpostaviti. Ta izjava je prilično neodgovorna i očito na neki način korespondira sa novim narativima. Ali ja bih mogao postaviti pitanje - zašto se takve ideje pojavljuju izvan granica Balkana i zašto su balkanske zemlje predestinirane da se o njima razgovara kao o zemljama u kojima mora doći do promjene granica, kada i druge zemlje Evrope, pa čak i zrele zapadnoevropske demokratske države, imaju slične probleme i nikome ne pada na um da govori o prekrajanju njihovih granica – rekao je.

Ćurak se vrlo lucidno osvrnuo i na Milorada Dodika i njegovo korištenje da provodi rusku politiku na Balkanu.

- Prvo što želim da kažem je da je Dodik, kada su mu Sjedinjene Američke Države uvele najbenignije sankcije, odmah izgubio političku snagu. Zašto ovo govorim? Zato što to pokazuje da međunarodna zajednica može puno pomoći kada zbiljski to želi. Dovoljna je bila jedna mala batina, pa da neko ko je sa stanovišta lokalne politike najjači čovjek - odjednom postane vrlo mekan – dodaje.

S druge strane, Dodik je, kako ističe Ćurak, proizvodeći retoriku o kojoj vi govorite stvorio uvjete da mu nema uzmaka, jer je uveden u stratešku igru koju ovdje vodi Rusija.

• Balkan ima problem koji ja nazivam prokletstvom nepripadanja. Propustili smo voz kada je snažni trijumf liberalne demokracije stvorio uvjete da Balkan postane dio zapadnog svijeta, a sada se geopolitički kontekst promijenio. U igru su ušli novi akteri, prije svega Turska i Rusija, pa smo svjedoci pokušaja da Balkan postane neka vrsta dvorišta za realizaciju interesa Rusije i Turske. U takvoj situaciji gospodin Dodik se - htio, ne htio - pojavljuje kao istureni igrač ruske balkanske geopolitike koja je od mnogih bila podcijenjena – pojasnio je sarajevski profesor.