NACIONALNO BLAGO Hagada će biti dostupna javnosti: Kako su Bošnjaci stavljali glavu u torbu da sačuvaju vrijedni Jevrejski rukopis!
SARAJEVO, 16. februara (FENA) - Sarajevska Hagada od šestog mjeseca ove godine bit će u prostoriji čiji će uslovi doprinijeti njenom očuvanju, a samim tim bit će dostupnija javnosti i posjetiocima Zemaljskog muzeja BiH.
Omogućeno je to zahvaljujući 150.000 KM vrijednom projektu koji su pokrenuli Ambasada Francuske u Bosni i Hercegovini i UNESCO.
Zbog vremena izrade, bogatstva minijatura i predstava likova, kao i zbog malog broja uopšte sačuvanih hagada u svijetu, Sarajevska pripada najvrednijim spomenicima kulture na tlu BiH. Hagada na hebrejskom znači priča, kazivanje i takve su knjige stoljećima nazivane Hagada šel pesah - Pashalna hagada.
"Sarajevska Hagada pored teksta sadrži brojne ilustracije, minijature, incijale. A to nije specifično, jer se smatralo da je kod Jevreja stroga zabrana prikazivanja likova, kao u islamu. Ova hagada je pokazala da to nije tako. Čitava jedna nauka se počela baviti njenim istraživanjem. Tako je ova hagada pokrenula izuzetno važno pitanje i puno je o tome napisano, jer je ona prva oslikana knjiga te vrste", kaže Imamović i nastavlja:
"Drugo, njen značaj je u tome što je stara više od 700 godina. Nastala je u 14. stoljeću u Španiji. I treće, jeste njen životopis. Kao što čovjek ima svoju sudbinu, tako je i ona ima. Već dugo vremena istražujem, pratim kroz šta je prolazila, a uz nju su i sudbine ljudi koji su je imali i čuvali", dodaje Imamović.
Podsjeća da je posljednji vlasnik hagade bila porodica Koen koja ju je prodala za bagatelnu cijenu od 150 forinti.
"Nakon toga Nacionalni muzej iz Budimpešte nudio je za nju 50.000 forinti. Kasnije su i druge zemlje nudile basnoslovne cijene. Procjena stručnjaka je da vrijedi milijardu i 200 miliona dolara. U prošlom ratu u BiH, kada sam bio na čelu Zemaljskog muzeja BiH, imali smo ponude iz Njemačke, Austrije, Mađarske, Italije, Izraela, Engleske, da je damo 'na čuvanje' dok traje rat, ali naravno, to nije dolazilo u obzir", kaže Imamović.
Ovaj profesor je sa grupom povjerljivih ljudi 1992. godine uspio spasiti Sarajevsku hagadu iz muzeja i skloniti je na sigurno mjesto do završetka rata.
"Imam i sliku objekta u kojem je čuvana. Niko ne bi vjerovao da je tu bila. Nisam je samo ja spasio, tu je bila ekipa policajaca koji su stavili glavu u torbu, sa mnom. Operacija spasavanja je trajala od 9.30 do 17 sati i bili smo u velikoj opasnosti jer je muzej bio gotovo na liniji razgraničenja. Ne znam tačno koliko prije nas su bili provalnici koji su je tražili, ali nisu je našli", priča Imamović.
Dodaje da su najprije otvarali jednu čeličnu kasu. Razbijali su je krampovima, lopatama, čekićima, dlijetima. I kada su je uspjeli otvoriti, našli su Hagadu. A prethodno su otvorili drugu kasu u kojoj su našli repliku.
"Završili smo u pet naveče kada je grad bio pod granatama. Nekako smo se uspjeli probiti do Centralne banke. Mislili smo da su tamo straže, ali nije bilo nikoga. Niko nije dolazio već dva dana, a mi smo trebali smjestiti Hagadu. A nosili smo i pun sanduk vrijednosti, zlata. Bili su to unikati novca od prije hiljade godina, nakit, eksponati muzeja. Sve smo to odnijeli na sigurno. I tako je spašena i u ovom ratu", kaže Imamović, koji će uskoro izdati knjigu o Hagadi.
Derviš Korkut je sačuvao od nacista
Kako je Sarajevska hagada bila spašena od nacista u Drugom svjetskom ratu, dugo je bila misterija, ali je otkriveno.
Servet Korkut supruga rahmetli Derviša Korkuta ispričala je medijima kako je on riskirao svoj život da bi je spasio.
"Derviš je bio kustos u Zemaljskom muzeju. To je bila 1943. godina, rat. Tog jutra je bio u muzeju sa direktorom Jozom Petrovićem, kada su Nijemci nazvali i rekli da dolaze u muzej, a što je Jozo prenio mom suprugu. Ni časa Derviš nije razmišljao, već je rekao da mu da ključeve od kase, da mora spasiti Hagadu. A Jozo mu odgovara da nije pri sebi. Ali, on je učinio što je naumio i rekao - neka me ubiju, ali daj ti meni Hagadu".
Ratna fotografija Imamovića nakon što je spašena Hagada
"Derviš je u prsima sakrio Hagadu i tako pričao s Nijemcima. Na tečnom njemačkom im je rekao da su Hagadu odnijela dvojica njemačkih oficira. Ovi su se brecnuli, ali su otišli. Derviš je sačekao kraj radnog vremena i sa Hagadom u prsima došao kući pješke do Mejtaša gdje smo tada stanovali", kaže Servet.
Derviš je otišao na Vlašić i imajući povjerenja u jednog svog prijatelja, predao mu Hagadu, a on je sakrio na sigurno. Nije bila u džamiji, a kamoli u pragu, jer bi bila uništena od vlage. Po završetku Drugog svjetskog rata taj čovjek je donio Hagadu u Sarajevo i ona je tako sačuvana.
Sarajevska hagada je rukopisna knjiga i pripada skupini španjolsko-provansalskih sefardskih hagada. Svega ih je nekoliko na svijetu, na primjer, u British Museumu se čuva nekoliko značajnih primjeraka, ali Sarajevsku hagadu stručnjaci smatraju jednom od najljepših. Sastoji se iz 142 ispisana i iluminirana pergamentna lista. Uokvirena je u kožni uvez.
Rukopis Hagade je nastao u sjevernoj Španjolskoj u drugoj polovini 14. vijeka, poslije 6950. godine. Mjesto nastanka Sarajevske hagade je najvjerovatnije teritorij nekadašnje kraljevine Aragaon, možda Barcelona, ili njena bliža okolina, te da je njen naručilac morao biti iznimno bogat čovjek. I da je možda imao nekakvu vezu sa dvorom ili bar samo pristup na njega. Rukopis je na putu ka Sarajevu krenuo oko 1492. godine u vrijeme izgona Jevreja iz Španjolske. Godine 1609. nalazila se u Italiji, a preko Splita i Dubrovnika je u seobama prenesena na Balkan.
