Švicarski list NZZ piše: Turski utjecaj zamjenjuje oslabljenu EU na Balkanu, a Erdogan redovno podržava svog „brata Bakira" na izborima
Utjecaj Turske na jugoistočnu Europu raste, piše utjecajni švicarski list na njemačkom jeziku „Neue Zuercher Zeitung“, javlja DW. List ocjenjuje da za to vrijeme nestaje utjecaj Europske unije. Teskt je objavljen uoči planirane posjete Angele Merkel zvaničnoj Ankari, prvoj od osujećenog pokušaja puča prošle godine.
- Od kako je Redžep Taib Erdogan preuzeo vlast u Turskoj 2003. godine, ova zemlja stalno naglašava kulturološku i istorijsku povezanost sa muslimanskim društvima na Balkanu. Pri tome se zajednička prošlost regiona u Osmanskom carstvu prikazuje u novom i povoljnom svjetlu. Stotine građevinskih spomenika iz te epohe je spašeno i često skupo restaurirano. Turska se predstavlja ne samo kao nasljednik imperijalne tradicije, već i kao moderna muslimanska država, orijentirana ka privrednom rastu, koja bez problema spaja religiju i ekonomski napredak. Tako su uspostavljene bliske veze sa muslimanskim religijskim zajednicama na Balkanu i etablirana mreža škola pod turskim rukovodstvom – navodi list.
S pravom se, zaključuju, ovaj program označava kao „neoosmanski" jer on povezuje povratak na tradiciju i istoriju sa ciljem da se poveća politički i ideološki utjecaj Turske.
- Što se tiče područja obrazovanja tu Turska bez sumnje daje veliki doprinos u modernizaciji muslimanskog društva na Balkanu", piše Neue Zuercher Zeitung o turskom utjecaju na Balkanu. List također navodi da je i unutarturski konflikt između Erdogana i Guelenovog pokretak prenesen i na Zapadni Balkan.
List ocjenjuje da je Bosna i Hercegovina glavno uporište turskog utjecaja u regionu.
- Razlog tome je da u BiH Erdoganov politički islam ima ideološkog saveznika u predsjedniku SDA i članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću. Erdogan redovno podržava svog „brata Bakira" na izborima. Politička i ekonomska povezanost između njih dvojice je veoma velika -piše NZZ.
Ovaj list ocjenjuje da je dolazak AKP-a na vlast (2002.) u Ankari donio sa sobom i jednu novu, religioznu elitu na vlast koja ima sasvim drugačiji pogled na Balkan od njenih kemalističkih prethodnika:
- Ona na Balkan nije gledala kao na periferiju ili problematičnu zonu, već kao na jezgru starog carstva iz kojeg potiču njeni brojni uspješni veziri i generali. Tako je formulirana nova politika koja bi prije svege sredstvima „soft power" trebala izvršiti utjecaj prije svega na, najvećim dijelom, sekularno muslimansko stanovništvo- piše NZZ i ocjenjuje: „Centralni preduvjet za ulogu Ankare na Zapadnom Balkanu je sumnja brojnih muslimana u to da je EU spremna za prijem ovih zemalja u svoje članstvo. Turska se trenutno prezentira kao neliberalna autokratija. I dok utjecaj EU nestaje na Zapadnom Balkanu se formiraju slične forme političke vladavine".
Njemački mediji za to vrijeme pišu kako se njemačka kancelarka Angela Merkel sastaje se u četvrtak (02.02.) sa turskim predsjednikom Redžepom Taibom Erdoganom u Ankari. Berliner Zeitung donosi tekst pod naslovoma „Lista želja za Merkelovu je duga". Ovo je prva posjeta Merkelove Ankari nakon neuspjelog puča u Ankari 15. jula prošle godine.