Sistem deminiranja u rasulu: Ko treba nagazit na minu da bi se stvari počele mijenjati?

Tema sedmice
Sistem deminiranja u rasulu: Ko treba nagazit na minu da bi se stvari počele mijenjati?
Ibro Čavčić
"Misli mine", kampanja koja se poslije rata provodila po bosanskohercegovačkim obrazovnim ustanovama, bila bi korisna i današnjim generacijama školaraca, jer će se zbog neefikasnosti sistema deminiranja taj problem prolongirati do daljnjeg. Prema određenim navodima, problem mina će u Bosni i Hercegovini biti riješen tek za 60-ak godina.

"Misli mine", kampanja koja se poslije rata provodila po bosanskohercegovačkim obrazovnim ustanovama, bila bi korisna i današnjim generacijama školaraca, jer će se zbog neefikasnosti sistema deminiranja taj problem prolongirati do daljnjeg. Prema određenim navodima, problem mina će u Bosni i Hercegovini biti riješen tek za 60-ak godina.

Ako segment deminiranja zanemarimo kao "strateški cilj Bosne i Hercegovine" i "međunarodno preuzetu obavezu", mine u svakom slučaju ne smijemo zanemariti kao potencijalnu opasnost, za koju ni 20 godina nakon završetka rata nema informacija gdje se nalaze. 

Ured za reviziju institucija BiH nedostatak konačnih informacija o sumnjivim površinama pripisuje Centru za uklanjanje mina BiH, a navode da su se dešavali i slučajevi da su se pronalazile mine ili dešavale nesreće na površinama koje nisu prvobitno okarakterisane kao sumnjive.

Izvještaj revizije učinka "Efikasnost sistema deminiranja u Bosni i Hercegovini", iz 2016. godine, nam kazuje da ni Vijeće ministara BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH nisu izvršili svoje obaveze, odnosno preduzeli mjere kako bi se uspostavio funkcionalan institucionalni okvir za deminiranje, "niti su osigurali potrebna finansijska sredstva za efikasnu implementaciju strateških ciljeva deminiranja". 

"U posljednje tri godine za finansiranje deminiranja u BiH utrošeno je približno oko 113,5 miliona KM ili 38,5 posto od planiranih sredstava. BiH godišnje izdvaja 75 posto manje sredstava nego što je planirano Strategijom protivminskog djelovanja BiH 2009–2019, a operacije čišćenja zavise u potpunosti od donatora", navodi se u revizorskom izvještaju.

Komisija za deminiranje u BiH, kao jedina tačka u Ministarstvu civilnih poslova koja se bavi aktivnostima deminiranja, ima mandat, uz ostalo, da nadzire rad Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC). 

"Komisija nije razvila metodologiju na koji način bi nadzirala rad BHMAC-a. Komisija je u nekoliko navrata, tokom 2014. i 2015. godine, isticala i upoznavala Kabinet ministra civilnih poslova s problemima koji su se pojavljivali u radu BHMAC-a. Razne nepravilnosti su se dešavale bez ikakvih sankcija. Reakcija iz Kabineta ministra je izostala", stoji u izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH.

Navodi se da kontrola kvaliteta deminiranja koju provodi Centar za uklanjanje mina BiH nije efikasna, te da se pored više nivoa kontrole u sistemu deminiranja, nesreće i nepravilnosti dešavaju na površinama koje je Centar za uklanjanje mina BiH proglasio sigurnim za korištenje. 

"Centar za uklanjanje mina BiH nije osigurao transparentnost u radu svojih predstavnika u komisijama za javne nabavke koje provodi Međunarodni fond za deminiranje i pomoć žrtvama od mina, a rezultati rada predstavnika Centra za uklanjanje mina BiH u komisijama za javne nabavke mogu direktno da utiču na odabir izvođača radova projekata deminiranja. Aktivnostima Centra za uklanjanje mina BiH, građani BiH i donatori gube povjerenje u institucije BiH i u sposobnost države da opasnost od mina uspješno riješi", stoji u izvještaju.

Kao zaključak se navodi da opredjeljenje da se ozbiljno pristupi problemu deminiranja ne postoji u Bosni i Hercegovini, te da sistemski proces deminiranja nije analiziran niti unaprijeđen posljednjih 15 godina.

Novo