Kolumbijski predsjednik dobio je Nobela za mir, sporazum s gerilcima je potpisan, a rat zaustavljen: Šta slijedi?

Region
Kolumbijski predsjednik dobio je Nobela za mir, sporazum s gerilcima je potpisan, a rat zaustavljen: Šta slijedi?
Najava da je kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos osvojio Nobelovu nagradu za mir za 2016. godinu, i to za napore vezane za okončavanje dugogodišnjeg rata u Kolumbiji, došla je baš u trenutku kada se suočio s neočekivanim razvojem događaja.

Najava da je kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos osvojio Nobelovu nagradu za mir za 2016. godinu, i to za napore vezane za okončavanje dugogodišnjeg rata u Kolumbiji, došla je baš u trenutku kada se suočio s neočekivanim razvojem događaja.

Samo pet dana prije toga, tijesnom većinom, građani su odbacili njegvo mirovni sporazum koji je potpisan s Revolucionarnim oružanim snagama Kolumbije (FARC), najjačom ljevičarskom gerilskom skupinom u zemlji. Rezultat je iznenadio obje strane, ostavljajući ih u problemu kako spasiti sporazum, piše Economist.

Izbjegao drugi referendum

Gospodin Santos i FARC brzo su prionuli izmijeni ugovora, i već 24. novembra lider FARC-a Rodrigo Timochenko Londono potpisao je izmijenjeni sporazum u malom kazalištu u Bogoti. Kongres je sporazum ratificirao šest dana kasnije, a razoružavanje gotovo šest hiljada vojnika FARC-a započelo je 6. decembra. Dakle, kada je gospodin Santos stao na pozornicu u Oslu ove subote da preuzme svoju Nobelovu nagradu za mir, u njega se gledalo kao u čovjeka koji je uistinu okončao najduži sukob na američkim kontinentima.

Ipak, raspoloženje je dosta manje svečano nego što je to bilo prilikom potpisivanja prvog sporazuma u septembru. Nakon poraza na izborima u oktobru, Santos je bio prisiljen birati između neprijatnih mogućnosti. Stavljanje novih uvjeta na novi referendum kojim riskira ponovno odbijanje, ili izbjegavanje referenduma. Na to se Santos i odlučio. Na taj način eliminirao je rizik od povratka u rat s FARC-om, ali je ujedno i izbjegao formalni pečat kojim bi sporazum dobio odobravanjem kolumbijskim građana.

Ekstremni protivnici sporazuma neće odustati

Gospodin Santos se sada nada da je zatvorio knjigu 52-godišnjeg sukoba. Rasplet, međutim, može biti jako dug i prožet sukobima. I Santos i FARC garantiraju da su u izmijenjenom ugovoru uzeli u obzir poruke onih koji se nisu slagali s mirovnim ugovorom, tako je npr. izmijenjeno da će pakt biti ugrađen u Ustav ili da utjecati na prava privatnog vlasništva. Međutim, FARC je odbio prihvatiti temeljne zahtjeve protivnika sporazuma, kao što su strože kazne i zabrane političkog djelovanja za gerilske vođe odgovorne za ratne zločine. Kao rezultat toga, takve su sporne odredbe ostale izvan točaka sporazuma.

Najekstremniji protivnici sporazuma mogli bi ga pokušati potkopati i to silom. Prema tvrdnjama Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, čak 13 lidera aktivističkih skupina ubijeno je nakon potpisivanja prvog sporazuma, od 26. septembra do 30. novembra. To je samo malo više od onoga što se događalo u prvom tromjesečju godine, kada su pregovori još bili u toku. Nastavak ubistava pokazuje granice mirovnog sporazuma, daleko je više žrtava koje su pretrpjele ozljede i prijetnje smrću.

Sudstvo bi moglo pripomoći Santosu

Glasnogovornik FARC-a Marcos Calarca kaže kako ovakve odmazde imaju za cilj okončati mirovni proces. Da bi spriječio neke velike planove za rušenje sporazuma, Santos treba brzo dokazati da će pakt ipak donijeti mir u zemlju. FARC do 30. aprila sljedeće godine mora predati svoju posljednju seriju oružja povjerenstvu UN-a. No, prije toga država mora početi provoditi sporazum, što će zahtijevati od Kongresa da donese desetke zakone i pristupi ustavnim promjenama.

Protivnici sporazuma koji su u parlamentu u manjini vjerojatno će se usredotočiti na produženje cijelog tog procesa primjene sporazuma. Njihov vođa, senator Alvaro Uribe, bio je Santosov prethodnik na mjestu predsjednika i bivši politički patron, ali ga je napustio tokom mirovnih pregovora. Njegova stranka nije htjela podržati sporazum kada se o njemu glasovalo u kongresu.

U normalnim uvjetima zakonske procedure, moglo bi potrajati i do godinu dana da se odobri amnestija za pripadnike gerilaca. No, sudstvo može pomoći gospodinu Santosu i ubrzati proces. Upravo se tome scenariju nadaju Santosovi saveznici u kongresu. To je tzv. “fast-track” mehanizam koji skraćuje vrijeme razmatranja prijedloga prije glasovanja, pa je cijela procedura donošenja brža. Ustavni sud će o tome donijeti odluku već 12. decembra.

Priprema za predsjedničke izbore

Čak i ako se procedura ubrza, postoji velika vjerojatnost da će predsjednički izbori u Kolumbiji, koji bi trebali biti 2018. godine, zapravo de facto biti drugi referendum. Santos i Uribe su oboje već odradili dva mandata i ne mogu se ponovno kandidirati. Gospodin Londono je pak iznio jedan zanimljiv prijedlog, da sve stranke koje podržavaju sporazum dogovore jednog predsjedničkog kandidata. Tako bi, smatra, osigurali provedbu sporazuma.

Najvjerojatniji izbor bi bio Humberto de la Calle, koji je bio jedan od vladinih pregovarača. S druge strane, Uribeova stranka će vjerojatno istaknuti kandidata koji će se zalagati za rušenje sporazuma. Sljedeći mjeseci stoga bi se mogli pokazati ključnima, što se više napretka iz sporazuma na papiru pretvori u činjenice na terenu, to će biti teže ukinuti sporazum, i vjerojatnije će biti da će birači izabrati predsjednika koji bude obećavao da će ga sačuvati.

Novo