Mijo Mišić za Novi.ba o skidanju BiH sa 'crne liste': Na potezu su nadležne insitucije
S obzirom da još uvijek nije provela mjere i aktivnosti u okviru Akcionog plana Međunarodnog tijela za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (FATF), iz Udruženja banaka BiH podsjetili su da je Evropska komisija sredinom jula donijela Uredbu kojom se BiH ponovo stavlja na tzv. 'crnu listu' zbog čega se domaći bankarski sektor suočava s konkretnim problemima u finansijskom poslovanju.
Kako je već ranije saopćeno iz ovog Udruženja, zbog stavljanja BiH na 'crnu listu', jedan broj stranih banaka svakodnevno odbija izvršiti transakciju koje su inicirane od domaćih banaka, te otkazuje poslovnu saradnju ili samoinicijativno vrši gašenje njihovih računa. Strane banke, također, usporavaju, otežavaju i značajno poskupljuju platne transakcije prema i iz BiH sa ciljem otkazivanja poslovne saradnje, dok se postojeće evropske investicije u BiH stavljaju pod poseban režim čime je priliv kapitala usporen i zaustavljen. A isto se odnosi i na finansijske transakcije diplomatskih i privrednih predstavništava BiH u EU.
Tim povodom je, u organizaciji Udruženja banaka BiH, 17. novembra održan sastanak između predstavnika banaka i Ministarstva sigurnosti BiH, Centralne banke BiH, finansijsko-obavještajnog odjela SIPA-e, entitetskih agencija za bankararstvo, te državnog odnosno entitetskih ministarstava finansija.
Siva ili crna lista?
Podsjetimo da se BiH prvobitno nalazila na 'crnoj listi' Odbora ministara Vijeća Evrope za borbu protiv pranja novca (MONEYWALL) sve do 2014. kada su usvojene izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na finansiranje terorističkih organizacija i pranje novca, ali je ostala na 'crnoj listi' FATF-a jer izmjene ovog zakona nisu ispoštovane na vrijeme.
Međutim, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je još u julu pojasnio da se BiH nije našla na crnoj, nego na 'sivoj listi' FATF-a.
"Mi smo se još 2009. obavezali da ćemo uskladiti svoje propise i zakonodavstvo sa standardima EU, Vijeća Europe i njihovih tijela. Sazivi Vijeća ministara u 2009. nisu skoro ništa uradili po tom pitanju misleći da se to neće desiti, dok se nije desilo, kada smo 2012. godine završili na sivoj listi. Nakon toga, mi smo usvojili neke zakone, pa smo skinuti s te liste", pojasnio je tada Mektić za Večernji list. Na listi FATF-a se nalaze Sirija, Afganistan, Irak, Sirija, Uganda, Vanuatu, Jemen, Gvajana i Laos.
Crnije nema
Izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić u razgovoru za Novi.ba kaže da su sada na potezu nadležne institucije, te da su banke, kao obveznici po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, prve uočile posljedice na vlastitoj koži.
"Mi smo dužni da korektno iznesemo te probleme zbog klijenata i građana, i mi smo to uradili. Mi smo jedni, od ukupno 12 obveznika, koji smo dužni provoditi Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. I zaista to radimo i trudimo se. E, sad gdje zapelo u tom lancu odgovornosti, postoje institucije koje su nadležne da sankcioniraju i prate sprovođenje zakona", kaže Mišić i o dodaje da su svu gore navedeni problemi izneseni na nedavno održanom sastanku.
Svaka banka, pojašnjava on, zbog novonastale situacije ima svoje zaštitne mjere čime se povećava cijena i vrijeme svake transakcije, a može rezultirati i otkazivanjem neke transakcije.
"A sad, da li je to siva ili crna lista, jedno je sigurno- crnije nema! To nije naš posao i mi u to ne ulazimo, mi na šalterima u odnosima sa korespodentskim bankama doživljavamo navedene probleme", kaže Mišić. Ako se ubrzo ne provedu mjere i aktivnosti predviđene Akcionim planom, naš sagovornik upozorava da će se smanjiti obim posla, provizije, broj ukupnih transkcija i klijenata.
"Zamislite koje sposljedice ima realni sektor, klijenti, građani i doznake iz inozemstva!? Ne može biti, ni u kom slučaju ništa bolje, već samo gore. Mi, zaista, ne možemo raditi tuđi posao, niti smijemo. Ovo je izuzetno jasan zakon sa jasnim obvezama i sakcijama za sve obveznike, posebno banke", kaže Mišić i dodaje da će svako kompliciranje poslovnog ambijenta imati uticaj i na eventualni rast kamata.
Međutim, iz dobro upućenih izvora saznajemo da, barem za sada, nije bilo značajnijih poremećaja u finansijskom poslovanju komercijalnih banaka koji bi ukazivali na drastično pogoršanje situacije, osim ako se izuzmu pojedini incidenti koji se povremeno dešavaju.
Iz Ministarstva finansija BiH su nam ukratko kazali da su oni isključivo zaduženi pitanja prijenosa većeg iznosa gotovine preko graničnih prijelaza prilikom kojeg svaka osoba mora imati relevantnu potvrdu o porijeklu tog novca.