Žene u BiH se same isključuju iz političkog života!
Profesorica sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu doc.dr. Jasna Duraković i zastupnica u ime SBB BiH u Parlamentu Federacije BiH za naš portal pristala je govoriti o učešću žena u političkom životu i položaju žena u društvu.
Novi: Da li će dolazak Kolinde Grabar Kitarević na čelo RH promijeniti stav žena u BiH prema politici?
Svakako mislim da je njena pobjeda i predsjednička pozicija značajan iskorak za RHrvatsku jer trijumf žene na ovako odgovornoj izvršnoj funkciji ostavlja snažan dojam i dugotrajni uticaj na političku scenu RH, a onda dugoročno gledano i na političku scenu u BiH. Ipak se postavljaju mnogobrojna pitanja: hoće li Kolinda usitinu voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti žena u svom timu u Uredu predsjednice RH, hoće li se uključivati u javni dijalog o pitanjima ravnopravnosti žena, tako da se kad to bude potrebno odmakne od ideja koje propagira njena stranka koja je ipak radikalna desnica, koja nameće konzervativni patrijahalni okvir ( ovdje prije svega mislim na seksualna i reproduktivna prava, zdravstveni odgoj, borbu protiv nasilja nad ženama); hoće li razumjeti da se prilikom rješavanja socijalnih problema posebno mora voditi računa o rodnoj perspektivi, hoće li se zalagati za građanski odgoj i obrazovanje? Pitanje ravnopravnosti žena, jednakog vrednovanja i većeg učešća žena u politici je do sada bilo stavljano samo u normativno pravni okvir, te su žene samo procentualno po izbornom zakonu predstavljale dio utrke za zakonodavne i izvršne funkcije u BiH. Ako se Kolinda Grabar Kitarević iskreno bude borila za veću emancipaciju žena u politici i društvu općenito i bude iskoristila svoju poziciju za pružanje više od samo deklarativne podrške rodnoj ravnopravnosti, onda možemo očekivati neke promjene i u stavu žena u BiH prema politici. A to je tek nešto što možemo očekivati u naredne dvije do četiri godine, u kojem periodu mislim da će ona poslužiti kao pozitivan primjer ženama u BiH, te im dati dodatnu motivaciju da se i same više uključuju u politički život i procese odlučivanja. Smatram da će dati puno veći podsrek ženama u BiH da svojoj ulozi u politici i društvu općenito pristupe sa puno više hrabrosti i optimizma.
Novi: Da li se žene u BiH same isključuju iz političkog života i jesu li diskriminirane od strane muškaraca?
Muškarci u BiH, dominacijom u svim društvenim oblastima, određuju i usmjeravaju pravila koja otvaraju prostor za diskriminaciju, pa stoga imaju i moć da aktivnim učešćem omoguće ženama da koriste svoja prava. Žene u BiH se same isključuju iz političkog života, vođene upravo tom diskriminacijom i nametnutom pretpostavkom da je njihova uloga u procesima odlučivanja samo kratkotrajna. To je odraz patrijahalnog društva u kojem živimo, gdje se žena i dan danas ne smatra ravnopravnom sa muškarcem, te joj se nameće samo uloga supruge, majke i domaćice.
Novi: Na početku ste političke karijere, kakav je vaš prvi dojam?
Promjene se neće desiti preko noći, ali je nužno da se počnu dešavati, počevši sa promjenom odnosa prema rodnim ulogama žena i muškaraca. Po pitanju ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini i dalje postoje zabrinjavajući trendovi kao što su nepovoljan ekonomski i socijalni status žena i nizak stepen njihovog učešća u političkom i javnom životu. Postojeći rodni stereotipi i predrasude također uzrokuju široko rasprostranjene posljedice na ostvarivanje spolne ravnopravnosti. Postojećim zakonskim normama se ženama treba obezbijediti jednako pravo na sticanje znanja i na obrazovanje, moraju se početi poštovati sve potpisane i usvojene konvencije (Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, Zakon o zabrani diskriminacijeu BiH, Istambulska konvencija) i deklaracije koje štite prava i ulogu žena. Zbog činjenice da se ovi zakoni i konvencije poštuju samo u deklarativnom smislu te se ne primjenju stvarno u praksi, ženama i dalje nedostaje hrabrosti i istrajnosti da budu aktivne u političkom životu i da se bore za svoja prava.