Putinovih "nekoliko riječi" o crvenim linijama, mostovima, asimetričnim odgovorima, laserima i atentatima

Svijet
Putinovih "nekoliko riječi" o crvenim linijama, mostovima, asimetričnim odgovorima, laserima i atentatima
Kako je ranije i najavljeno, ruski predsjednik Vladimir Putin danas je održao svoj "važan govor" - onaj kojeg su neki ruski dužnosnici najavljivali da će biti "najvažniji politički govor u svijetu". Riječ je o njegovom godišnjem obraćanju pred ruskim zastupnicima, a ove godine taj govor dolazi u trenutku jako nagomilanih napetosti, naročito oko Ukrajine, ali i generalno između Rusije i Zapada.

Kako je ranije i najavljeno, ruski predsjednik Vladimir Putin danas je održao svoj "važan govor" - onaj kojeg su neki ruski dužnosnici najavljivali da će biti "najvažniji politički govor u svijetu". Riječ je o njegovom godišnjem obraćanju pred ruskim zastupnicima, a ove godine taj govor dolazi u trenutku jako nagomilanih napetosti, naročito oko Ukrajine, ali i generalno između Rusije i Zapada.

Prijeđimo na sam govor. Bio je to, kako se moglo i očekivati, poprilično dugačak govor, a za vrijeme istog Putin se osvrnuo na brojne teme. Mi ćemo se ovdje osvrnuti na one ključne jer bilo ih je mnogo, a sam Putin odmah na početku ističe: "Današnje obraćanje Federalnoj skupštini bit će posvećeno uglavnom unutarnjim pitanjima. To uključuje, naravno, zdravstvo, socijalnu politiku i gospodarstvo. Naravno, reći ću nekoliko riječi o vanjskim poslovima i doslovno nekoliko riječi o sigurnosnim pitanjima". Jasno, ovdje ćemo fokus usmjeriti upravo prema tih "nekoliko riječi".

Govoreći o tim sigurnosnim pitanjima iznio je oštro upozorenje prema svakom tko bude "prijetio nacionalnoj sigurnosti Rusije". Nije rekao koga se to točno tiče, ali je pred zastupnicima istaknuo - "Oni će požaliti zbog svojih poteza kao što još nitko nikad nije požalio", rekao je.

U isto vrijeme rekao je, kao i puno puta do sad, kako Rusija želi dobre odnose sa svim zemljama, no neke zemlje su, ističe, "razvile naviku gnjaviti Rusiju bez razloga".

"Ne želimo paliti mostove, ali ako netko naše dobre namjere vidi kao slabost ili indiferentnost, i oni su ti koji žele zapaliti, ili pak raznijeti mostove, onda moraju znati ovo: ruski odgovor bit će asimetričan, brz i žestok", rekao je.

U detalje po tom pitanju nije išao. Što se odgovaranja tiče, Rusija je to ovih dana napravila u slučaju Češke gdje su izbacili 20 čeških diplomata nakon što je Prag izbacio 18 ruskih optuživši Rusiju za upletenost u eksploziju skladišta oružja u Češkoj 2014. godine.

Također je upozorio strane lidere da "ne prelaze crvenu liniju" u odnosima s Moskvom ističući kako će Kremlj odrediti gdje se te crvene linije nalaze.

No, i to je već vrlo poznato rusko stajalište, ne nešto novo i ne baš konkretno. Konkretniji je pak bio govoreći o ruskom naoružanju. Rekao je kako će većina ruskog nuklearnog arsenala, koji datira iz sovjetskih vremena, uskoro biti zamijenjena modernim nuklearnim naoružanjem.

Također je rekao kako će nastaviti razvijati novu tehnologiju kao što su hipersonično i lasersko naoružanje. Konkretno je spomenuo kako će nova raketa RS-28 Sarmat biti dostupna vojsci na terenu od 2022. godine. Riječ je o interkontinentalnoj balističkoj raketi - inače ista je predstavljena 2018. od strane Putina kao jedno od novih ruskih strateških oružja.

U današnjem govoru rekao je kako će u roku od tri godine više od dvije trećine ruske vojne opreme biti "moderno". Samo se referirao na tajnoviti ruski projekt laserskog topa pod nazivom "Peresvet" - izvori navode kako je riječ o oružju koje je u stanju rušiti i zrakoplove i rakete. Navodno je ovo novo oružje već postavljeno na neka strateška vojna mjesta diljem Rusije.

Što se tiče drugih tema vezanih uz sigurnost i vanjsku politiku konkretno se osvrnuo na situaciju u Bjelorusiji. Rekao je kako je u Bjelorusiji pokušan državni udar, a čini se da prihvaća i novu tvrdnju da je pokušan i atentat na predsjednika Aleksandra Lukašenka. "Praksa promjene vlasti danas se pretvara u nešto još opasnije - referiram se na nedavno razotkriveno izravno uplitanje u Bjelorusiju u pokušaju orkestriranja državnog udara i atentata na predsjednika te zemlje. Istodobno je tipično da ti flagrantni postupci nisu osuđeni od takozvanog kolektivnog Zapada. Činilo se da to nitko nije primijetio. Svi se pretvaraju da se ništa ne događa", rekao je Putin.

Je li zaista u planu bio atentat na Lukašenka? Moskva i Minsk, nakon uhićenja nekoliko osoba navodno povezanih s tom zavjerom, tvrde da jest, no neki veliki i konkretni dokazi još uvijek nisu predstavljeni.

U većem dijelu govora se ipak, kako se i očekivalo, osvrnuo na internu situaciju u Rusiji. Dosta je govorio o još uvijek aktualnoj pandemiji te je istaknuo kako bi se svi stanovnici Rusije trebali cijepiti protiv koronavirusa.

Ipak, ovo svakako nije bio govor koji je označio "početak nove ere" ili pak predstavljanje "drugačije vizije budućnosti", kako je to pompozno najavljivala predsjednica ruskog Senata, Valentina Matvienko. Bio je to uvelike tipičan Putinov govor kakav svake godine daje pred ruskim zastupnicima.

Mnogi su se fokusirali na njegovu izjavu o "crvenim linijama", no činjenica je da Putin ništa konkretno nije rekao gdje su te crvene linije osim da će Kremlj biti taj koji će ih "definirati". No, ako nisu definirane onda ni druga strana ne zna prelazi li ih već i sada. I što bi uopće bile te crvene linije? Daljnje sankcije Rusiji? Ne čini se da će se tempo usporiti, a Rusija teško može odgovarati "asimetrično" kako je Putin najavio. Da, može izbaciti 2 diplomata više iz Moskve nego češke vlasti iz Praga, ali to nije nešto što će zaustaviti ove napetosti koje se samo gomilaju. U isto vrijeme Češka već poziva sve svoje EU i NATO saveznike da u znak solidarnosti krenu izbacivati ruske diplomate. Dakle, mostovi se definitivno pale i "dižu u zrak".

Putin se i dalje drži ideje da "mostove" treba spašavati i graditi nove. Govoreći o bilateralnim odnosima Rusije i svijeta rekao je: "Na temelju uzajamnog poštovanja gradimo odnose s apsolutnom većinom svjetskih zemalja: u Aziji, Latinskoj Americi, Africi i mnogim europskim zemljama". Da Rusija diplomatski jača u zemljama tzv. Trećeg svijeta je svakako točno i vidljivo, ali izgradnju ili jačanje odnosa s "mnogim europskim zemljama" malo se teže može vidjeti. U ovom trenutku imamo situaciju da se više europskih zemalja doslovno ne usudi nabaviti rusko cjepivo zbog same činjenice da je rusko.

Češka je trebala biti jedna od zemalja koja će nabaviti rusko cjepivo Sputnik V, a umjesto toga dobili smo potpuni ponor u odnosima između Praga i Moskve. Jasno, cijela priča oko eksplozije u skladištu oružja 2014. godine mogla se riješiti putem diplomatskih kanala. Češka nije imala potrebu eskalirati ovo pitanje sada, čak da je i sve točno što tvrde. Znali su da to vjerojatno nije mudro činiti u vrijeme dok se više od 100,000 ruskih vojnika gomila uz granicu s Ukrajinom, ali su svejedno to učinili. Valja se pitati zašto.

Mogao bi Putin reći nešto po tom pitanju, mogao bi puno toga reći, ali je odlučio ipak ne. Za vrijeme govora također nije gotovo ni spomenuo Ukrajinu, ni Alekseja Navaljnog, ni Kinu, ni Joea Bidena...

Tko zna što je Valentina Matvienko načula prije dva tjedna, ali taj "govor-prekretnica" sigurno nije bio ovaj današnji. S jedne strane to je i dobro jer u trenutku gdje mnogi gledaju kako pojačati postojeće napetosti Rusija to ne čini, bar ne verbalno. Na terenu pak možda je sasvim druga priča. Možda Putin misli da raspoređivanje vojske uz granicu s Ukrajinom govori "više od riječi", a sve crvene linije onda se mogu pronaći između redaka.

Ne propustite