BUDIMO REALNI, RAZGOVARAJMO O (NE)MOGUĆEM: Strah u štampariji - kako deflacija može biti pogubnija od inflacije, što kad svijet shvati da SAD ne može plaćati račune i zašto baš kriptovalute pretendiraju na tron kad s njega padne američki dolar?

Koliko li je samo rasprava vođeno zadnjih desetak godina (i više) o "skorašnjem" kraju moći i dominacije američkog dolara? Čini se da nema te velike financijske inicijative, čak i makro-ekonomskog plana, da se isti na neki način ne nastoje prikazati kao "početak kraja" američkog dolara. I kad je Europska unija predstavila po prvi put svoju zajedničku valutu euro pričalo se o tome da je to "kraj hegemonije američkog dolara". Kada je Kina počela pokretati velike infrastrukturne projekte i to se proglašavalo slomom američke valute. Kada god bi se pojavio neki novi bilateralni sporazum koji se oslanja na korištenje valute koja nije dolar - rečeno je da je upravo naznaka da se globalna moć dolara bliži kraju...

Godina je 2021. i možemo komotno zaključiti da su gotovo sve spomenute prognoze bile pogrešne. Američki dolar, koji već desetljećima nije poduprijet ničim osim "vjerovanja" da ima vrijednost (dobro, i američka vojna kontrola diljem svijeta ima nešto veze s time...) itekako opstaje i ne čini se da mu je "kraj blizu".

Malo je reći da je web pun "dolaroskeptika" zbog čega nije nimalo lak zadatak pronaći relevantne informacije kada je riječ, primjerice, o količini dodatnih dolara koji su upumpani u američku ekonomiju tijekom turbulentne 2020. godine. Neki kažu da je 30% svih dolara "printano" prošle godine neki kažu 20%. Pritom treba razlikovati dvije "vrste" novca koje su trenutačno dostupne - imamo M1 i M2. Što je pak to? M1 je oznaka primarno za novčanice i kovanice dok je pak M2 oznaka za sve što spada pod M1 plus sav novac u štednji, fondovima... ali i, što je bitno, novac kojeg kreiraju komercijalne banke.

Koliko je dolara ubačeno zbog koronavirus krize? Puno, a bit će i još. Na sljedećem grafikonu možemo vidjeti M1 rast:

Neki su uvjereni kako je ovo pokazatelj da je na pomolu velika inflacija. Hoće li se to dogoditi? Ne nužno. Ako pogledamo unatrag neke povijesne trenutke kada je američki FED (federalne rezerve) štampao velike količine novca inflacija je izostala.

Zapravo moglo bi se dogoditi upravo obrnuto - deflacija, a ona je još opasnija od inflacije. Pojasnimo. S inflacijom smo vjerojatno dobro upoznati. Ukratko - cijene rastu, inflacija "jede" naše novčane zalihe jer naš novac (ili mjesečne plaće) vrijedi sve manje. Naročito je opasna ona divlja hiper-inflacija koja stvara katastrofalne ekonomske uvjete (mnogi smatraju kako je upravo hiper-inflacija u Weimarskoj Njemačkoj dovela do pojave Trećeg Rajha). Zbog tih vrlo ružnih povijesnih iskustava mnogi se boje inflacije. Štoviše, mogli bismo reći da su generacije ekonomista (od 70-ih na ovamo) školovane na način da se boje inflacije.

Jednostavno nemamo primjera tako "strašne deflacije", što ne znači da baš takva katastrofa nije iza ugla. Pojasnimo što je točno deflacija u ovom kontekstu. Obrnuto od inflacije, dakako, ali uz neke specifičnosti koje imaju potencijalno još i veće posljedice. Dakle, za razliku od inflacije u stanju deflacije dolazi do pada cijena. Svi smo mi u konačnici potrošači - pad cijena? Pa to je dobro, zar ne? Da, na prvu tako zvuči, ali samo na prvu... Naime, mogli biste pretpostaviti da u vrijeme deflacije ljudi kupuju više, ali statistički je dokazano da to nije slučaj. Možda će kupovati više ako govorimo o nekakvim dnevnim potrepštinama kao što je hrana, ali ovdje mislimo na nešto drugo, na deflaciju koja utječe na kupnju malo skupljih stvari kao što su recimo novi automobili, mobiteli, uređaji, takve stvari.

Ako cijena tih "skupljih" stvari pada doći će do toga da će potrošači smanjiti kupnju. Zašto? Jer vide da cijena klizi prema dole! Deflacija nije jednokratni popust već nešto što se kreće. Zašto kupiti novi mobitel za 5,000 kn danas ako će sutra koštati 4,900 kn? Ali možda ni sutra nema smisla, pričekajmo 4,800 kn...

Uočavate li što se događa? Začarani krug. Kako ljudi manje kupuju tako prodavači u panici i potrebi da prodaju sve više obaraju cijenu - i samim time potvrđuju kupcima da će cijene i dalje padati. Ali taj period deflacije je poguban jer u istom "nitko ništa ne kupuje". Profiti nestaju, poslovanja jedna za drugim propadaju. Nadalje, u vrijeme deflacije svaki dug (kredit, hipoteka...) postaje sve veći i veći.

Velika deflacija možda bi bila pogubnija za američki dolar od inflacije, a može je i izvjesnija. No, do izbijanja pandemije dolar je djelovao neumoljivo, bez obzira na sve češće priče o generalnom slabljenju američke moći. Od sredine 15. stoljeća samo pet zemalja svijeta imalo je svoju valutu kao "rezervnu valutu" - taj moćni status imale su Španjolska, Portugal, Nizozemska, Francuska i Britanija. U prosjeku vladavina svake trajala je po 94 godine. Vladavina američkog dolara kao "globalne rezervne valute" traje već punih 100 godina.

Neki će reći da to pak pokazuje da mu dolazi "rok za mirovinu". Možda, ali odmah se postavlja pitanje - tko ili što će ga naslijediti? Euro? Teško. Euro je relativno nova valuta, uvedena 1999., a do sada je prošla neke ozbiljne krize koje su poljuljale globalno povjerenje u njega (tko je spreman staviti "ruku u vatru" da se eurozona neće uskoro raspasti? Američka federacija ipak neće).

Kineski juan? To zvuči nekako distopijski. Ostatak svijeta bit će vjerojatno primoran povećati trgovinu u kineskoj valuti, ali Zapad sigurno neće prihvatiti valutu jednopartijskog sistema.

I upravo zbog nedostataka konkurencije SAD "opušteno" štampa dolare koliko im se prohtje. Ogroman deficit? Pa što, posljedice jednostavno ne vide.

Ali postoji izazivač, i upravo ga se ovih dana sve više "uzima za ozbiljno". Izazivač je novog doba, u vidu kriptovaluta koje se predstavljaju kao decentralizirana, ali i demokratska, "narodna" alternativa monolitnom sistemu.

Bilo da je na programu inflacija ili deflacija, činjenica je da se sve veći broj ljudi - naročito onih s poprilično novca (a to nije "prosječni" Amerikanac jer čak 40% Amerikanaca na računu nema ni 400 USD za hitne potrebe) - boji nekontroliranog štampanja u režiji FED-a, a mnogi od njih odlučili su dio svog novca prebaciti u kriptovalute, primarno Bitcoin (kojeg zbog toga neki već nazivaju "kripto-zlatom", a originalni tvorci ove kriptovalute to su oduvijek i ciljali).

Skeptika je i dalje jako puno, a mora ih i biti kad je Bitcoin i dalje najmanje 4 puta volatiliniji od vrijednosti stvarnog zlata.

S druge strane vrijeme je teško. Gotovo svima je jasno da ćemo nakon virusa proživljavati i tešku ekonomsku krizu. Znakovi u SAD-u već su "crvene boje". Prošle godine američki dug prema ostatku svijeta prešao je 50% ekonomske proizvodnje samog SAD-a. To je često znak za uzbunu, pokazatelj da je kriza neminovna. Od onda je ta brojka već narasla na 67%.

Baš ta brojka mogla bi značiti kraj dominacije američkog dolara - ovog puta za stvarno. Zašto? Prije svega zbog činjenice da su tako pale i druge dominantne valute kroz povijest. U konkretnom slučaju - američki dolar će doživjeti svoj kraj u trenutku kad ostatak svijeta izgubi povjerenje da je SAD u stanju plaćati svoje račune. Podsjetimo - sve što dolar ima je to "povjerenje", od doba Richarda Nixona više nije vezan uz fizičko zlato, što znači da gubitkom povjerenja gubi i svoju moć.

I u tom trenutku će možda upravo kriptovalute postati "novi svijet". Bitcoin je i dalje tretiran kao (volatilna) investicija, mjesto za zaradu, a baš ovih dana mnogi mu prognoziraju novo "pucanje balona" (što ne bi čudilo). Ali ovo rušenje dolara s trona od strane kriptovaluta ni ne prognoziramo za 2021. (iako, tko zna!). Velika prekretnica dogodit će se kada Bitcoin prestane biti tretiran samo kao investicija (i zaklon) već i kao platežno sredstvo. To se polako i događa. Neke manje kompanije već nude plaćanje u Bitcoinu, naročito u zemljama koje ne mogu lako doći do američkog dolara (recimo Nigerija) ili pak zemlje gdje je lokalna valuta vrlo nestabilna (Argentina). Krajem prošle godine i PayPal je uvrstio Bitcoin u popis svojih "valuta".

Kako smo već i ranije spominjali, problem kod Bitcoina i plaćanje je praktične prirode. Kako kupiti, primjerice, novi mobitel za "0.0079 BTC" (otprilike 400 USD prema današnjem tečaju). Zvuči malo nezgrapno. Zato neki i prognoziraju veliki uspjeh nekim drugim kriptovalutama, recimo Dogecoinu, koji ako bi narastao do vrijednosti od 1 USD može relativno brzo postati platežno sredstvo (a i ima ga jako puno - nije kvanitativno limitiran kao BTC, što znači da nikad neće vrijediti desetke tisuća USD, ali može dolar, dva...).

Spomenuli smo kandidate za tron američkog dolara. Ne možemo reći što nam budućnost nosi, ali kriptovalute (možda više njih) predstavljaju možda i najizvjesnijeg nasljednika. Ali zar neće SAD svim silama braniti USD od ponora? To je već jedna velika nova tema kojom ćemo se baviti uskoro, no valja pritom reći ovo - ako veliki igrači na vrijeme svoje bogatstvo spreme negdje drugdje, možda baš u "kripto-svijet", neće više ni biti tolike potrebe za obranom starog vladara...