Prvi simptomi hronične limfocitne leukemije: Ove 3 grupe ljudi su u najvećem riziku!

Praktična žena
Prvi simptomi hronične limfocitne leukemije: Ove 3 grupe ljudi su u najvećem riziku!
.

U ranim stadijumima bolesti većina bolesnika nema značajne simptome, a prvi znak ovog oboljenja može se otkriti rutinskom provjerom krvne slike

Hronična limfocitna leukemija (HLL ili CLL) je maligno oboljenje krvnih ćelija, limfocita, koji se morfološki malo razlikuju od normalnih, ali su disfunkcionalni. HLL je jedna od najčešćih leukemija kod odraslih, a retko pogađa decu, piše bcell.rs.

Normalno, koštanu srž čine matične ćelije krvi (nezrele ćelije) koje postaju zrele krvne ćelije tokom vremena. Kod HLL-a, previše matičnih ćelija krvi postaju abnormalni limfociti koji ne dostižu određenu zrelost i samim tim gube funkciju. Kako se broj ćelija leukemije povećava u krvi, dolazi do njihove pretjerane akumalacije u koštanoj srži, te se smanjuje prostor za produkciju zrelih zdravih ćelija krvnih loza. Posljedično dolazi do promjena u sastavu periferne krvi pa se shodno tome javljaju simptomi koji će biti opisani u nastavku teksta.

Postoje dvije vrste HLL: B ćelijska, koja je češća i javlja se kod 95% pacijenata i T ćelijska, koja je ređa. Kod nekih bolesnika HLL ima pasivan tok i kod njih ne postoji specifično lečenje, dok druga grupa bolesnika koja ima progresivan tok zahtjeva liječenje onda kada se ispune određeni kriterijumi.

Incidenca i mortalitet

Hronična limfocitna leukemija predstavlja najčešću hematološku malignu bolest čija incidenca dostiže 13 oboljelih na 100.000 osoba starosne dobi iznad 65 godina. Dva do tri puta češće zahvata muškarce nego žene. Rijetko se javlja kod osoba mlađih od 50 godina.

Simptomi i rano otkrivanje

U ranim stadijumima bolesti većina bolesnika nema značajne simptome. Najčešće je prvi znak bolesti limfocitoza tj. povećan broj limfocita u perifernoj krvi. Da bi se potvrdila dijagnoza HLL-a prvo je neophodno dokazati da su svi limfociti istog porekla (monoklonska limfocitoza). Shodno tome vrši se njihova imunofenotipizacija tj. određivanje karakteristika limfocita u perifernoj krvi. Kod ćelija HLL-a je uglavnom dokazano prisustvo markera CD5, CD19, CD23 i CD 20. Ukoliko se dokaže da su ti limfociti istog porijekla, kao i da ih ima više od 5.000 u uzorku periferne krvi može se postaviti dijagnoza hronične limfocitne leukemije. Dakle, za ranu dijagnostiku nisu neophodni invazivni testovi poput punkcije i biopsije koštane srži.

Usljed progresije bolesti dolazi do uvećanja limfnih čvorova, pojave zamaranja, noćnog znojenja, gubitka apetita i tjelesne mase. U daljem toku može doći do pada imuniteta što može dovesti do ozbiljnih bakterijskih, virusnih i gljivičnih infekcija.

Ostali dijagnostički testovi koji se primijenjuju u otkrivanju HLL-a:

· FISH (fluorescene in situ hybridization) - dodatkom fluorescirajućih malih lanaca DNK, targetiraju se željeni geni odnosno deijlovi hromozoma, što se detektuje pod mikroskopom.

· IgVH mutacioni test - ljudi koji poseduju ovu mutaciju imaju bolju prognozu.

Uzroci i faktori rizika za nastanak HLL-a

Uzroke nastanka hronične limfocitne leukemije treba sagledati na genskom nivou. Postoje dokazi da je učestalo izlaganje pesticidima i herbicidima glavni spoljašnji faktor rizika za nastanak HLL-a.

Glavne faktore rizika predstavljaju:

· Starija životna dob (više od 65 godina)

· Muški pol

· Genetska predispozicija (rođaci prvog stepena oboljelih od HLL-a imaju tri puta veću vjerovatnoću da obole od ove bolesti u odnosu na opštu populaciju).

Stadijumi bolesti

0 stadijum - Limfocitoza

I stadijum - Limfocitoza i limfadenopatija (uvećanje limfnih čvorova)

II stadijum - Limfocitoza, limfadenopatija, uvećanje jetre i/ili slezine

III stadijum - Limfocitoza, limfadenopatija, uvećanje jetre i/ili slezine, anemija

IV stadijum - Limfocitoza, limfadenopatija, uvećanje jetre i/ili slezine, anemija, trombocitopenija

Terapija

Opcije za liječenje pacijenata sa hroničnom limfocitnom leukemijom su raznolike i samim tim je i pristup individualan.

Vrste terapija kod HLL-a su:

· Hemioterapija

· Imunohemioterapija

· Biološka terapija

· Radioterapija (vrlo rijetko)

· Palijativna terapija

Pod palijativnom terapijom podrazumijevamo transfuzije crvenih krvnih zrnaca i /ili trombocita, primjenu antibiotika i kortikosteroida ieventualno operativno vađenje slezine.

· Transplantacija koštane srži

Ovakva vrsta presađivanja uključuje korišćenje matičnih ćelija davaoca. Donirane matične ćelije mogu biti od srodnih ili nesrodnih davalaca.

Opšte preporuke


· Izbjegavati faktore rizika za nastanak drugih maligniteta (pušenje, alkohol, pretjerano sunčanje)

· Održavanje i/ili postizanje normalne tjelesne težine

· Unošenje dovoljno tečnosti (prije svega vode)

· Redovna fizička aktivnost

· Opuštanje izbjegavanje stresa

· Redovan san

· Čuvati se ujeda insekata (pacijenti sa HLL-om imaju intenzivniju reakciju na ujed insekata u vidu velikog otoka na mjestu ujeda).

 Čuvati se infekcija (zbog prirode bolesti gdje limfociti, koji su memorijske ćelije, obole, postoji mogućnost od ponovnog oboljevanja od nekih vrsta boginja, bez obzira što su pacijenti to preležali u nekoj ranijoj fazi života)

(Izvor: B. Cell)

Ne propustite