Dr Tiodorović se jutros oglasio: 2 STVARI me posebno brinu

Region
Dr Tiodorović se jutros oglasio: 2 STVARI me posebno brinu
.

Sa 126 epidemiologa i više od 1.500 pozitivnih dnevno, ni uz pomoć ljekara opšte prakse i studenata ne mogu se naći svi s kojima su novoinficirani bili u kontaktu, ističe za Kurir prof. dr Branislav Tiodorović,

Srbija ima svega 126 epidemiologa, što je apsolutno nedovoljno da se isprate svi kontakti zaraženih kada dnevno imamo i više od 1.500 pozitivnih. Niko ne može naći hiljade i hiljade kontakata, pa je vrlo važno da svi nose maske, drže distancu i jave se u kovid ambulantu čim primijete i najmanji simptom.

Na problem manjka epidemiologa prvi je, prije dva dana, ukazao dr Srđa Janković, imunolog iz kriznog štaba, koji je rekao da ih Srbija ima svega stotinjak i da ne mogu da isprate svaki kontakt svakog zaraženog. A epidemiolog i član kriznog štaba prof. dr Branislav Tiodorović precizirao je da Srbija trenutno ima 126 epidemiologa.

“Ali oni su koncentrisani u „Batutu“, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, a treba da bude pokrivena cijela država. Ima i mjesta koja uopšte nemaju epidemiologa, pa se to pokriva iz područnih instituta i zavoda za javno zdravlje. Međutim, ovde nije stvar ni u tome da li će epidemiolozi da pronalaze kontakte, to mogu da rade i lekari opšte prakse i edukovani studenti i volonteri. Epidemiolozi, prije svega, treba da organizuju rad, utvrđuju strategiju prilikom pojave zaraze u velikim kolektivima, školama, vrtićima… Stvar je u tome što to niko na svetu sada ne može da postigne ni uhvati jer su brojke enormne. Kontakte kod nas traže i domovi zdravlja, i zavodi, i instituti za javno zdravlje, ali nije isto uraditi 100, 200, 300 pa i 2.000 kontakata i njih 20.000“, istakao je Tiodorović i dodao:

” Nemojte biti sigurni da ste zdravi i da virus nije stigao do vas jer ste, recimo, mladi i nemate tegobe. Mladi su najveći prenosioci virusa. Zbog svega toga je vrlo važno da svi nose maske, drže distancu, peru ruke i da se redovno obavlja dezinfekcija”

On je objasnio i da upravo zato što je teško pohvatati hiljade i hiljade kontakata postoji skrining.

“To vam je u prostom prevodu prosejavanje, a znači da ispituješ jednu sredinu i u njoj pronalaziš novozaražene. Ideš ciljno, u školu ili radni kolektiv, ili možda redakciju, deo grada. Za to treba da imaš povod – da se povećava broj prvih pregleda ili da odatle pristižu u bolnice više nego iz ostalih krajeva. I baš zato su procene da ima mnogo više zaraženih, čak i do 10 puta, nego što su zvanične brojke”, naglasio je Tiodorović.

Profesor je dodao da su među novozaraženima doskoro mladi starosti između 20 i 40 godina činili 80 odsto, ali sada se ta podela pomera ka starima od 40 do 60 godina, kojih je već 40 odsto.

Tačne brojke po gradovima: Korona i dalje DIVLJA u Beogradu, Šabac novo ŽARIŠTE
“To pomeranje virusa u starije grupe znači da se on lakše širi, a to znači i teži oblici oboljenja koji će napuniti bolnice. Ali treba praviti razliku između onih koji pokažu pozitivnost od onih koji su bolesni”, rekao je i naveo da niko živ ne može sve da testira i da to ne uspeva ni jednoj Nemačkoj, Francuskoj, a tek ne SAD.

Selektivno zatvaranje

“Nove mjere biće onog trenutka kad situacija postane ozbiljna da ne može da se kontroliše. I nije tu stvar u brojevima, već u ocjeni situacije. U Beogradu 1.000 novozaraženih je kao 200 u Nišu, pa kreće selekcija mjera. Prvo skraćivanje rada ugostiteljskih objekata do 21 sat, pa da nema muzike i točenja alkohola poslije toga. Druga faza je još ozbiljnija – zatvaranje bioskopa, pozorišta. Pa smanjenje okupljanja na 10 osoba, i pet ako treba. I ne mora to da bude cijeli Beograd, može da bude dio grada”, kazao je Tiodorović.

 

Ne propustite