SUROVA BH. REALNOST Krčma šume na vratima olimpijskog centra

"Stotine stabala jele i bukve bespravno je posječeno kako bi se očistio prostor za izgradnju poslovno-sportskog centra na Bjelašnici, novog projekta Općine Trnovo koji nepovratno narušava ljepotu ove olimpijske planine. Raskrčeno je skoro hiljadu kubika šume, najvećim dijelom bez odobrenja kantonalnih vlasti u Sarajevu i plaćene naknade", otkrili su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

U novoj priči Centra za istraživačko novinarstvo navodi se da nadležna ministarstva nisu dozvolila sječu jer Općina nije uradila obaveznu procjenu utjecaja gradnje na okoliš na Bjelašnici. Procjena bi pokazala koliko šume treba posjeći i da li će se gradnjom zagaditi izvorišta sa kojih se vodom snabdijevaju građani Sarajeva.

Kako navodi CIN, načelnik Općine Ibro Berilo tvrdi da su kantonalne vlasti opstruisale projekat.

“Mi našli načina kako da uradimo taj posao i uradili”, kaže Berilo.

Zbog neovlaštene sječe i stavljanja drveta u promet kantonalni inspektori su kaznili Općinu i načelnika Berila sa sedam hiljada maraka. Platili su kaznu i – nastavili po starom. Manji dio posječenih stabala su prodali, dok su skoro polovinu poklonili privatniku koji je sjekao šumu. Međutim, nije moguće precizno utvrditi gdje su završila sva posječena stabla sa Bjelašnice jer Općina nije po zakonu obilježavala ona koja treba sjeći.

U proljeće 2020. godine je na mjestu bespravno iskrčene šume počela priprema za izgradnju sportskih terena, hotela i apartmana.

Poslovno-sportski centar “Trnovo” će se prostirati na 11,4 hektara na samom ulazu u Babin Do, olimpijski ski-centar na Bjelašnici.

U ljeto 2018. godine Općina Trnovo je izvršila eksproprijaciju zemljišta za 185.000 maraka. Veći dio parcele bio je pokriven šumom stabala jele i bukve kojim je gospodarilo Kantonalno javno preduzeće “Sarajevo-šume”, piše CIN.

Za sječu na površini od pet i više hektara Općina je morala imati okolišnu saglasnost Ministarstva prostornog uređenja, gradnje i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KS) te dozvolu Ministarstva privrede KS za krčenje radi prenamjene šumskog u građevinsko zemljište.

Umjesto da zatraži ove dozvole za cijelo zemljište na kojem je planirana sječa, načelnik je pronašao način da cijepanjem parcela izigra propise. U augustu 2018. godine zatražio je dozvolu za krčenje samo dijela na kojem je planirana cesta. Kako je u pitanju bilo samo 1,6 hektara, nije mu bila potrebna okolišna dozvola, a Ministarstvo privrede KS je dalo saglasnost za krčenje šume. Općina je platila 35 hiljada KM naknade za sječu i čišćenje gradilišta je moglo početi.

U Ministarstvu prostornog uređenja su postali sumnjičavi kad su ubrzo dobili novi zahtjev za okolišnu dozvolu od načelnika Berila – ovog puta za dio od 4,7 hektara.

“Shvatili smo da se radi o istoj lokaciji i da je u pitanju nedozvoljeno cjepkanje zemljišta u cilju izbjegavanja obaveze pribavljanja okolinske dozvole”, piše u internom izvještaju Ministarstva.

Kada im je postalo jasno da su obmanuti, Ministarstvo je obavijestilo Općinu Trnovo da mora imati okolišnu dozvolu za cijelo zemljište na kojem je planirana izgradnja Centra te da je mogu dobiti tek kada naprave procjenu utjecaja gradnje na okoliš.

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Faruk Kapidžić kaže da je Općina dostavljala procjenu, ali je nisu prihvatili: “Potpuno je nekompletna, fali milion stavki”, piše Centar za istraživačko novinarstvo.

Načelnika Berila to nije zaustavilo, ali kaže da su našli način kako da to urade. Berilo je u martu 2019. raspisao tender za izbor firmi za sječu šume i građevinske radove. Tri mjeseca kasnije posao vrijedan 3,15 miliona KM ugovoren je sa konzorcijem firmi “Almy Transport” iz Zenice i “Dolovi” sa Sokoca. U međuvremenu, Općina Trnovo je odobrila gradnju infrastrukture i fudbalskog terena i Ministarstvo obavijestila da odustaje od zahtjeva za okolišnu dozvolu.

“Dolovi” su počeli sa sječom šume i na dijelovima bez dozvole, Šumarska inspekcija KS je o tome obavijestila Ministarstvo, ali više od toga nisu uradili.

Kako nije imala potrebne dozvole, kantonalna preduzeća za šume su se proglasila nenadležnim za označavanje stabala pa je Općina angažovala privatnu firmu “Šuma plan” koja je označila i premjerila stabla prije i nakon sječe. Međutim, ni ovaj posao nije obavljen prema zakonu.

Ostatak i originalnu priču pročitajte na linku OVDJE.