"Tražit ću blokadu ulaska Srbije u EU; Škoro je šuplja priča, zarađuje na autorskim pravima za pjesme podrške Ratku Mladiću!"

Aktuelno
 "Tražit ću blokadu ulaska Srbije u EU; Škoro je šuplja priča, zarađuje na autorskim pravima za pjesme podrške Ratku Mladiću!"
.

Hrvatski sociolog i lingvist Bojan Glavašević izabran je po drugi put za saborskog zastupnika. U ekskluzivnom razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ govorio je o novoj političkoj klimi nakon izbora u Hrvatskoj te najavio zbog čega će zatražiti blokadu ulaska Srbije u EU.

U čemu je tajna uspjeha na izborima u Hrvatskoj, kako je platforma Možemo! uspjela?

- Platforma Možemo! nastala je na godinama aktivizma njezinih članica i članova. To je važno reći i razumjeti da nema mnogo sličnosti s ranijim političkim opcijama koje su „plesale jedno ljeto”. Na lokalnim izborima 2017. godine većina ovih ljudi sudjelovala je u sklopu municipalističke platforme „Zagreb je NAŠ!” i tu je polučila nevjerovatan uspjeh, i kroz godine rada u zagrebačkoj gradskoj skupštini, ljudi poput Tomislava Tomaševića, profilirali su se kao uvjerljivo najsnažnija i najdosljednija opozicija Milanu Bandiću i HDZ-u. 

Na ovim izborima, Možemo! je bilo srce naše zeleno-lijeve koalicije, i zajednički, u savezu s građankama i građanima, napravili smo nevjerojatnu kampanju i dobili smo ukupno oko 116 tisuća glasova, ili sedam mandata u Saboru. Još tri mandata su bila rubna, nedostajalo nam je nekoliko stotina glasova. To ne kažem jer smo nezadovoljni nego zato što želim ilustrirati koliko smo mnogo postigli.

Kakvi su planovi Možemo! za predstojeće lokalne izbore U Hrvatskoj?

- Vrlo su jednostavni: osvojiti Zagreb! Šalu na stranu, kao platforma s glavnom bazom u Zagrebu, naravno da postoji fokus na glavni grad, ali to nipošto ne znači da nema interesa za izlazak na lokalne izbore u drugim gradovima Hrvatske, naprotiv. U kampanji su nam građani Siska, Dubrovnika, Splita i drugih gradova govorili kako se nadaju da će Možemo! izaći na lokalne izbore u njihovim sredinama. Lokalni izbori su za deset mjeseci i znam da mnogi bistri, uporni ljudi već sad rade na pripremi. 

Jesu li građani kaznili SDP malom izlaznošću na izbore?

- Ne, mislim da nije baš tako. Za neuspjeh SDP-a nije kriva zeleno-lijeva koalicija nego prije svega SDP. Jasno je da su izgubili dio glasova na centru, i to ne prema nekim novim centrističkim opcijama nego, prije svega, prema HDZ-u. Ti su građani, očito, birali između Plenkovića i Bernardića, a ne između HDZ-a i SDP-a. SDP-u je na naplatu došlo višegodišnje propadanje unutarstranačke demokracije i posljedice stavljanja naglaska na formu politike, a zapostavljanja sadržaja. 

Sada je već jasno da Bernardić odlazi sa pozicije predsjednika stranke, šta je iduće za SDP?

- Nadam se nešto bolje. SDP treba smjenu generacija i treba svježe političke ideje. Socijaldemokrati danas trebaju gledati prema Jacindi Ardern i skandinavskim socijaldemokratima za ideje, a ne prema nekim drugim, manje uspješnim europskim socijaldemokratima. U SDP-u ima ljudi koje cijenim i poštujem i nadam se da će dobiti priliku, podršku i prostor da pokrenu promjene. 

Razmjena na desnici: odlaze Glasnović, Kovač, Culej; dolaze Raspudići i brat i sestra Škoro?

- Sociolog Dragan Bagić u jednom svom nedavnom intervjuu rekao je kako su ovo prvi „pošteni” izbori za HDZ, jer se prvi put nisu pretvarali da su desnije nego što zapravo jesu. Hrvatska ekstremna desnica dolazi u dvije arome: klerikalna i nacionalistička. Most je klerikalna desnica, tzv. Domovinski pokret Miroslava Škore je nacionalistička desnica. Ekstremna desnica na ovim izborima nije postigla uspjeh kojemu se nadala. Mislim da su građani prepoznali da je Škoro jedna šuplja priča - populist bez sadržaja, koji nije nimalo iskren u stvarima koje govori. K'o fol domoljublje, a zarađuje na prodaji autorskih prava za upotrebu njegovih pjesama u spotovima podrške Ratku Mladiću. A to je samo jedan primjer, ima ih mnogo. Most je iskren u idejama koje zastupa, ali takve ideje u Hrvatskoj neće dobiti veliku podršku. Hrvati ne žele Gilead iz „Sluškinjine priče”, žele normalnu, slobodnu Hrvatsku. Na desnici je bilo mnogo poznatih imena na ovim izborima, ali džaba. Iako možda ne djeluje tako, ljevica je hit ovih izbora, jer ima svježe ideje, dobre ideje koje idu na korist svima, i jer progovara o problemima koje svi vide i osjete, a desnica ih potpuno ignorira, poput klimatske krize. Desnica itekako ima razloga za brigu.

Nedavno ste najavili da ćete uputiti zahtjev za blokadu pregovora EU s Republikom Srbijom. U čemu je problem sa susjedima!?

- Veličanstvena Staša Zajović iz beogradskih „Žena u crnom” na 20. obljetnicu sjećanja na genocid u Srebrenici rekla je: „Srbija, kad ugleda sebe u ogledalu, videće Srebrenicu.” O tim sam njezinim riječima mnogo razmišljao proteklih dana, ne samo zbog toga što je ovih dana 11. srpanj nego i zbog nevjerojatnih scena nasilja koje gledamo u Beogradu proteklih dana. U Beogradu imam brojne drage prijateljice i prijatelje i doista mi je bolno promatrati višegodišnju agoniju građanske, slobodnomisleće Srbije u režiji režima Aleksandra Vučića.

Kažem režima, jer u demokratskim zemljama sa slobodnim i poštenim izborima vladajuće stranke naprosto ne osvajaju 70 odsto glasova, opozicija ne bojkotira izbore, a institucije pravne države štite svoje građanke i građane od progona i mržnje. Ništa od toga, nažalost, u Srbiji ne vrijedi. Ratni zločinac i huškač Vojislav Šešelj već više od godinu dana javno potiče mržnju protiv Aleksandre Jerkov, bivše poslanice u Skupštini Srbije, zato što je stala u obranu hrvatske manjine u Hrtkovcima, na čiji je progon Šešelj pozivao. Prije nekoliko tjedana, Šešelj je objavio knjigu pod naslovom „Ustaška kurva Aleksandra Jerkov”. Aleksandra Jerkov, koliko znam, ima policijsku zaštitu već neko vrijeme, ali institucije u Srbiji nisu ni na koji način reagirale na samog Šešelja, što šalje jasnu poruku da Šešelj ima tihu podršku Aleksandra Vučića. Zbog svega toga, smatram da bismo trebali privremeno blokirati pregovore o poglavlju 23. Taj instrument služi kako bi se izvršio pritisak za promjene.

Koliko je važno za region da Srbija uđe u EU?

- Ako Srbija doista želi postati zemljom članicom EU, mora poštovati njezine vrijednosti. Isto tako smatram da bi i Hrvatska i druge zemlje članice EU trebale pomoći Srbiji u tome kroz intenzivnu razvojnu pomoć, prije svega organizacijama civilnog društva, koje se godinama bore za europsku, miroljubivu i demokratsku Srbiju.

Dugoročno, veliki je interes Hrvatske da Srbija pristupi EU, i ja bih bio jako sretan kad bi se to dogodilo u doglednoj budućnosti.

Ne propustite