Haris Silajdžić u Bahreinu: Za vrijeme agresije na BiH počinjeni su najteži ratni zločini u Evropi poslije Drugog svjetskog rata

U Bahreinu, pod pokroviteljstvom kralja Hama, proteklog je vikenda u organizaciji Globalnog centra za mirnu koegzistenciju i Fondacije "Ovo je Bahrein" održana velika međunarodna konferencija posvećena miru i suradnji u svijetu. 

Uz učešće velikog broja uglednih svjetskih intelektualaca i državnika, nekadašnjem predsjedniku Predsjedništva Bosne i Hercegovine Harisu Silajdžiću pripala je čast da održi uvodno izlaganje.

U čast Silajdžića i Visokog predstavnika Ujedinjenih nacija za Dijalog civilazija Miguela Moratinosa, bahreinski kralj Hamad bin Salman al-Kalifa je organizirao svečanu večeru za sve učesnike konferencije i ugledne državnike.

- Dovoljno je doći na bilo koji veći aerodrom u svijetu da se uoči izmiješanost rasa, nacija, konfesija i društvenih klasa. Veliki svjetski centri postali su konglomeracije različitih kulturak, gdje se odvijaju procesi akulturacije brzinom i intenzitetom bez presedana u historiji čovječanstva. Saradnja na svim poljima ljudske aktivnosti proširuje se i povećava u obimu svakim danom sve više. Sve te procese omogućava globalni razvoj tehnologije komunikacija svih vrsta koji se dešava u velikim skokovima, čak i eksplozijama u nekoliko posljednih decenija – kazao je, između ostalog, Silajdžić.

U opsežnom govoru Silajdžić je naglasio „da se prazna čaša može napuniti vodom, ali može i otrovom.

- Fenomen islamofobije je poučan primjer. Tolerantnost prema muslimanima ili suživot s njima nije moguć ako je strah od islama određujuća emocija u tom odnosu. Kako se čovjek po svojoj prirodi boji nepoznatog, stanje se neće promijeniti bez ulaganja određenog napora s ciljem boljeg upoznavanja. Zbog toga u Evropi postoji pokreti i političke stranke koje čak i u svom nazivu nose antiislamske odrednice. Čini se da su islam i muslimani izvor svih opasnosti i da će nestati njihovim nestankom. Iracionalnost takvog stava je očigledna kao i namjera učvršćivanja političke pozicije na osnovi pretpostavljene fobije od islama. S druge strane, ekstremisti koji se pozivaju na islam i njihovi nalogodavci politički takođe profitiraju na neobaviještenosti najvećeg broja ljudi na obje strane.

U ovom kontekstu, slučaj Bosne i Hercegovine je, takođe, indikativan. Za vrijeme agresije na ovu zemlju počinjeni su najteži ratni zločini u Evropi poslije Drugog svjetskog rata uključujući i genocid koji su počinile srpske snage. Ubijeno je i raseljeno stotine hiljada civila, uništeno je preko hiljadu vjerskih objekata, najviše islamskih. Muslimani i drugi lojalni građani Bosne i Hercegovine nisu odgovorili istom mjerom, nastavljajući tradiciju zemlje koja je i u Srednjem vijeku bila poznata po vjerskom pluralizmu i tolerantnosti. Naprotiv štitili su, čak i popravljali, sve oštećene objekte bez obzira kome pripadaju, kao što su stotinama godina štitili manjine, jevrejsku sefardsku zajednicu, na primjer – rekao je Silajdžić, piše Avaz.