Zašto Trump želi kupiti Grenland?

Aktuelno
Zašto Trump želi kupiti Grenland?
Danska premijerka Mette Frederiksen žali što je američki predsjednik Donald Trump otkazao planirani državni posjet Danskoj.

Danska premijerka Mette Frederiksen žali što je američki predsjednik Donald Trump otkazao planirani državni posjet Danskoj.

Bila je "uznemirena i iznenađena", rekla je šefica danske vlade u Kopenhagenu. Ipak, ne vjeruje da "Danska i Sjedinjene Države imaju krizu". Ona i ostali radovali su se susretu s Trumpom. Sjedinjene Države su ostale jedan od najbližih saveznika Danske. Ostaje poziv za jaču stratešku suradnju s Amerikancima na Arktiku. Trump je otkazivanje opravdao u utorak navečer na Twitteru s razlogom što šefica vlade Mette Frederiksen neće razgovarati o prodaji Grenlanda. Premijerka je poštedila Sjedinjene Države i Dansku "mnogo truda", izjavivši izravno da na sastanku ne želi razgovarati o prodaji Grenlanda. Zahvalio joj je na tome, dodao je Trump. Bijela kuća potvrdila je otkazivanje njegovog posjeta. Danska kraljevska obitelj jedva da je komentirala ovaj događaj. "Bilo je iznenađenje, ali nemamo više što reći o tome", rekla je glasnogovornica danskog radija DR. Kraljevska palača nije očekivala odbijanje američkog predsjednika zbog rasprave o kupovini Grenlanda. Zapravo, Trumpa i njegovu suprugu pozvala je u posjetu 2. i 3. rujna danska kraljica Margrethe II.

Bivša premijerka Helle Thorning-Schmidt napisala je na Twitteru da je Trumpovo odbijanje posjeta duboko uvredljivo za ljude Grenlanda i Danske. 
Anders Fogh Rasmussen danski političar, bivši premijer i bivši glavni tajnik NATO-a smatra da 'umjesto da se vode apsurdne rasprave o prodaji Grenlanda, treba se posvetiti sigurnosti i ekološkim problemima na Arktiku'. Šef desničarske populističke stranke Kristian Thulesen Dahl govorio je o "farsi". Šef najveće danske policijske unije Claus Oxfeldt citiran je u danskim medijima kako je vlast bila jako zauzeta pripremama za Trumpov posjet. "Koliko znam, puno je frustracija oko toga koliko je vremena provedeno za posjet koji je otkazan." Svakako je ovo ponašanje izraz nezrele i upitne osobe koja ima ozbiljne probleme i koji je zbog toga iznimno opasan čovjek za cijeli svijet, ali također ukazuje na njegovo prvenstveno trgovačko usmjerenje dok je predsjednička funkcija tek zadovoljavanje njegove izrazito goleme taštine.

Trumpovo zanimanje za Grenland već nekoliko dana zaokuplja međunarodni tisak. Predsjednik je to pitanje postavljao nekoliko puta. Grenland je zanimljiv zbog pretpostavljenih naslaga nafte i drugih sirovina. Danski premijer i grenlandski premijer Kim Kielsen izjavili su da je prodaja isključena. Grenland je autonomno vanjsko područje Danske. Trumpova ponuda ne pokazuje samo njegovo potpuno nepoznavanje političkih i povijesnih konteksta. To također pokazuje da, iako je sada predsjednik, u srcu ostaje agent za nekretnine. Nije ni čudo što njegovi sinovi nikada ne prestaju putovati svijetom u potrazi za poslovnim izgledima: moraju se užurbano založiti koliko mogu dok im je tata još uvijek predsjednik jer će nakon toga biti teže. Svijet bi bio bolje mjesto kada bi se Donald Trump oprostio od politike i svoje vrijeme posvetio obiteljskim projektima. U tom slučaju, 56.000 Grenlanđana neće biti jedini koji će odahnuti.

Uglavnom nenaseljena zemlja na putu između Europe i Sjeverne Amerike možda nije pogodna za igranje golfa, ali je od strateškog interesa. Već desetljećima, Sjedinjene Države upravljaju zračnom bazom Thule odakle nadgleda i zrak i prostor. Ruska zapadna obala nije previše daleko. Dakle, radi li se o "militarizaciji Grenlanda", kako se boji glasnogovornik danskih socijalnih liberala? Ili se Trump šalio, kako se nada danska premijerka Mette Frederiksen? Čini se da je uzalud takva nada. Iako Trump ne kaže točno što bi učinio s otokom, ali spominje obilje sirovina: nafte i plina ima u izobilju, u permafrostu su rijetki metali. Amerikanci mogu kupiti zemlju. Prije samo 152 godine, oni su od Rusije nabavili navodno bezvrijednu Aljasku - za tadašnju jeftinu cijenu od 7,2 milijuna dolara. Otkup zemljišta kao mirno proširenje nacionalnog teritorija tako ima povijest - a geografski gledano Grenland također pripada Sjevernoj Americi.

Ali Trump podcjenjuje 56.000 Grenlanđana kada misli da ih može pretvoriti u Amerikance bankovnim prijenosom. Narod se desetljećima borio za neovisnost od Danske i probijao sve veću autonomiju od Kopenhagena. Razvojne mogućnosti koje leže u sirovinama i u turizmu mogu se iskoristiti samostalno. Umjesto toga, grenlandska vlada odgovara na Trumpov omiljeni medij na Twitteru: 'Otvoreni smo za poslovanje, ali ne za prodaju.' Grenland i dalje posjeduje ogromne prirodne resurse: rezerve željeza, cinka, zlata, dijamanata, urana i nafte. To ne znači da geopolitička razmatranja nisu igrala nikakvu ulogu. Rusija sve više prodire u arktičku regiju i stjecanje potpune kontrole Grenlanda omogućilo bi Sjedinjenim Državama da tamo pošalju više trupa. To bi moglo spriječiti Rusiju i Kinu da preuzmu kontrolu nad sjevernim pomorskim putovima.

Mnogi su se već smijali zbog izvještaja o Trumpovoj želji, ali možda to i nije tako smiješno. U Japanu, na primjer, s nekim alarmom promatraju tihe pokušaje Kine da se etablira na najvećem otoku na svijetu. Peking općenito ima sve veći interes za Arktik, njegove minerale i nevjerojatne transportne mogućnosti, koje se sve više otvaraju kako se led topi. Kinezi su aktivno uključeni u ruske polarne projekte, njihovi su se istraživački brodovi već pojavili na Sjevernom pomorskom putu. Pentagon je u svibnju izvijestio da je Kina predložila autonomnoj vladi Grenlanda pod povoljnim uvjetima da izgradi satelitsku komunikacijsku stanicu i modernizira zračnu luku. Postoje standardne sumnje da se ti predmeti mogu koristiti u vojne ili obavještajne svrhe. Međutim, to nije ni slučaj - Kina je putem sličnih infrastrukturnih projekata postupno pojačala svoj utjecaj u brojnim strateški važnim azijskim zemljama kao što su Mijanmar ili Šri Lanka. A sada na isti način jača i u mediteranskoj zoni - u Grčkoj, pa čak i Italiji.

Grenland ima, najblaže rečeno, ne manje stratešku vrijednost - ima gigantske rezerve minerala i omogućuje pristup arktičkim transportnim putovima. Osim toga, financijske mogućnosti Danske očito neće biti dovoljne za razvoj ovih vrlo atraktivnih resursa. Dakle, možda sve nije tako smiješno u Trumpovoj namjeri da kupi Grenland - pogotovo jer je takav pokušaj 1946. godine već učinio američki predsjednik Harry Truman. Smatrao je Grenland najvažnijom odskočnom daskom hladnog ili vrućeg rata sa Sovjetskim Savezom i ponudio Danskoj 100 milijuna dolara. Pregovaranje je tada pošlo po zlu, ali ideja je, kako vidimo, živa. Trumpov se čin lako jednostavno objašnjava budućnošću, i to ne nekom udaljenom, već najbližom.

Čini se da je odgovor na sva pitanja nevjerojatno jednostavan , poput usamljenog leda koji se odvaja od grenlandskog ledenjaka - ovo su izbori! Na originalan način Trump je odgovorio svim svojim brojnim kritičarima i skepticima pokretanjem izborne kampanje za 2020. godinu. Neka se blebeće o nepravednoj raspodjeli dohotka i pravima manjina, neka se rugaju njegovim mentalnim sposobnostima, neka se plaše ratovima i katastrofama - on o tome sada ne govori. Na dnevnom redu je samo jedno pitanje - zauzimamo li Grenland ili ne? Američko proljeće pretvorit će led Grenlanda u suze radosnice za republikanskog birača. Trumpov tim danas podiže političke kaskade i manipulaciju na neviđenu razinu na zapadnoj hemisferi, povlačeći je na 'sjajne primjere' europskih totalitarnih režima prošlog stoljeća. Priča o Grenlandu je parodija nad parodijama. Ovo je priča o bombarderu B-3 koji se nikada nije dogodio, kao što je to maestralno opisano u filmu 'Wag the Dog'. Ali činjenica da nikada nije postojao potpuno je nevažna, jedino što je važno jest što oni kažu o njemu. Ne bismo se čudili da se uskoro počne graditi veliki zid kako bi se zaustavile horde ilegalnih Eskima koji žele ući u Ameriku.

(Advance.hr)

Ne propustite