NAJBIZARNIJA PRAVILA EU: KRASTAVAC MORA DA BUDE SAVRŠENO PRAV, A BANANA NE SMIJE DA BUDE KRAĆA OD 14 CM

Kako pržiti šnicle i pomfit, kako prodavati jaja, kao i šta je repa, a šta keleraba samo su neka od pravila koje je propisao Brisel. Države članice Evropske unije glasaće za vikend na izborima za Evropski parlament. 

Kao i pred svake izbore bilo gde u svijetu, političari se koriste različitim metodama u kampanji, a svoje mjesto u medijima dobiju teme o kojima mnogi ne znaju ništa. Tako je prije dvije nedjelje austrijski kancelar Sebastian Kurz izašao u medije sa optužbama na račun EU, koja se, prema njegovim riječima, previše bavi stvarima koje se nje ne tiču. 

Pod tim je mislio na oko 1.000 regulativa koje je usvojila Evropska unija, a koje donose pravila koja su prilično bizarna. Istu ovu tehniku upotrijebio je i nekadašnji ministar vanjskih poslova Velike Britanije Boris Jonson, koji je u kampanji za Brexit kritikovao smiješna pravila Evropske unije. 

Ta pravila uglavnom se odnose na hranu, onu koja se prodaje u restoranima i supermarketima. Regulative propisuju kako treba pržiti pomfrit i šnicle, da li banane i krastavci smiju da budu krivudavi, kao i da li smiju da se poistovijete repa i keleraba (ne smiju). 

- Nikome nije potrebna regulativa EU o tome kako se spremaju šnicle ili pomfrit - naveo je Kurz u saopštenju poslatom austrijskoj agenciji APA. 

A šta je problem sa pomfritom? 

Regulativa 2017/2158 govori o smanjivanju akrilamida u hrani. To je supstanca koja, prema stručnjacima, može da bude kancerogena i pojavljuje se obično u prženoj hrani. Prije nego što je regulativa usvojena, bivši austrijski ministar zdravlja Andrew Ruprečter usprotivo se jer bi ona na kraju dovelo i do zabrane prženja čuvene bečke šnicle. Meso se na listi na kraju nije našlo, ali jeste pomfrit, hljeb, pržena kafa i pahuljice.

"Bloomberg" piše da je sa jedne strane vjerovatno dobro da kvalitet hrane bude izjednačen u svim zemljama EU. Unija je u pravu u poduhvatu protiv takozvanih dvostrukih kvaliteta namirnica koji se u istočnoj Evropi prodaju sa jeftinijim sastojcima, a u zapadim bogatijim zemljama sa skupljim. Sa druge strane, malo je licemjerno govoriti restoranima brze hrane kako da prže krompir dok su dozvoljeni alkohol i neke druge opasne supstance. 

Sebastian Kurz pomenuo je čak 1.000 regulativa koje bi trebalo odbaciti kao nepotrebne, a šef Evropske komisije Jan Claud Juncker formirao je takozvani Odbor za regulatorni nadzor koji ima zadatak da se pobrine da neće više biti donesene ovakve regulative. Prema izvještaju Odbora iz 2018. godine sada se razmatra predlog za postavljanje zakonskih ograničenja za sadržaj masti u hrani. 

To je još jedan potencijalni napad na pomfrit, kebab, pite i kolače. Ako to bude usvojeno, vjerovatno će uticati čak i na one proizvođače koji pronalaze rupu u zakonu, kao što su na primjer danski pekari uradili prije nekoliko godina kada je EU propisala da smanje sadržaj cimeta u tradicionalnim cimet rolnama - rolne su reklasifikovane kao tradicionalna ili sezonska hrana. 

BIZARNA PRAVILA 

Vjerovatno najpoznatije pravilo koje je najviše ismijavano zahvaljujući Borisu Jonsonu, jeste regulativa 1333/2011 koja propisuje određena pravila o bananama koje se prodaju u supermarketima. Regulativa propisuje da čak i banane niže klase ne smiju da imaju abnormalne krivine, ne smiju da budu kraće od 14 centimetara, osim ukoliko ne dolaze iz određenih dijelova Portugala ili Grčke. 

Ne postoje nikakve drakonske kazne ako neko slučajno proda krivu bananu, a na primjer Velika Britanija riješila je da ovo pravilo malo izmjeni, pa se nesavršeno voće i povrće našlo u prodavnicama. Ista pravila kao i za banane važe i za krastavce. Evropska unija je 2010. godine riješila jednom za svagda da stane na put poistovjećivanju repe i kelerabe. Regulativa kaže - ne, to nije isto. Ako možda imate glavobolju jer ste imali burnu noć, voda vam neće pomoći, bar tako misli EU. 

Tokom 2011. usvojena je regulativa u kojoj se tvrdi da naučnici nisu našli dokaz po kom voda sprječava dehidraciju. To bi značilo da je proizvođačima zabranjeno da svoj proizvod reklamiraju kao nešto čime će se ljudi boriti protiv dehidracije. Slično je i sa suhim šljivama. Zabranjeno ih je prodavati kao nešto što će djelovati kao laksativ. 

- Navedeni dokazi nisu dovoljni da se utvrdi uzročno posljedična veza između potrošnje suhih šljiva i održavanja norlamne funkcije crijeva - navodi se u regulativi.

Regulative su udarile i na jaja. Ona se više ne smiju prodavati na komad već na kilogram. U Velikoj Britaniji i dalje možete kupiti pakovanje od 10 komada, ali njihova cijena biće određena na osnovu težine. 

Pravila EU ne odnose se naravno samo na hranu. Boris Jonson ismijavao je pravilo po kom djeca mlađa od 8 godina ne smiju da duvaju balone. U regulativi zapravo piše da mlađi od 8 godina ne bi trebalo da duvaju balone bez prisustva odraslih, prenosi Telegraf.rs. 

Rukavice za pranje ne smiju da propuste deterdžent, a testovi se obavljaju na čak 200 stepeni Celzijusovih. Britanci su izlazak iz Evropske unije dočekali raširenih ruku zbog jednog detalja. Mogli bi ponovo da upotrebljavaju obične sijalice, a ne LED. 

Tu je još jedno pravilo koje poslije brojnih kritika na kraju nije ugledalo svjetlost dana. Malo je falilo da dijabetičari ostanu bez vozačkih dozvola, jer EU smatra da oni nisu sposobni za vožnju.