Eksperiment koji je počeo 1879, završiće se 2100. godine: EVO O ČEMU JE RIJEČ!

Tech
Eksperiment koji je počeo 1879, završiće se 2100. godine: EVO O ČEMU JE RIJEČ!
Slavni botaničar Vilijam Džejms Bil sa Univerziteta u Mičigenu pokrenuo je u 19. veku eksperiment čijem se završetku još dugo neće videti kraj.

Slavni botaničar Vilijam Džejms Bil sa Univerziteta u Mičigenu pokrenuo je u 19. vijeku eksperiment čijem se završetku još dugo neće vidjeti kraj.  Kada je eksperiment započeo, znanje o biljkama bilo je mnogo oskudnije nego danas, pa su naučnici pokušali da utvrde kako tačno biljke klijaju iz sjemenja i na taj način pomognu farmerima da se jednom zauvijek rješe korova.

Da bi to otkrili, Bil je zaključio da moraju da ustanove koliko dugo sjemenje može da preživi u tlu, a da ne proklija. Zato je u 20 staklenih posuda ispunjenih vlažnim peskom stavio ukupno 50 sjemenki 23 vrste najčešćih korova i zatrpao ih na tajne lokacije oko kampusa univerziteta.

Flaše su ostale otvorene kako bi voda mogla da dođe do samih sjemenki, a u planu je bilo da se na svakih pet godina izvadi po jedna flaša i provjeri kakvo je stanje.

Bil je uspeo da iskopa ukupno 6 boca pijre odlaska u penziju, kada je tu dužnost prenio na svojeg mlađeg kolegu, koji je istu stvar učinio na kraju svog mandata, a nekoliko generacija i više od sto godina kasnije, za eksperiment je zadužen Frenk Televski, botaničara koji trenutno brine o ovom eksperimentu.

Eksperiment je trebalo da se završi još 1979. godine, ali naučnici su procijenili da mogu da ga nastave i dalje, samo s dužim periodima između otkopavanja (zadnja flaša izvađena je 2000. godine, a naredna će biti iskopana 2020. godine).

Lokacije su i dalje tajne kako znatiželjnici ne bi mogli da krenu u lov na suvenire, ali o ovoj priči se ipak tu i tamo govori jer se na taj način zaista i podstiče interes za nauku.

Što se tiče samih rezultata istraživanja, oni su u današnje vrijeme uglavnom irelevantni, a zaključci koji se iz njih izvode zastarjeli. Sada se protiv korova borimo na sasvim drugačiji način (pretežno hemijom) i daleko bolje razumijemo sistem klijanja biljaka.

Ipak, i dalje je zanimljivo vidjeti kako su u poslednjoj izvađenoj boci proklijale samo dvije od 23 vrste korova. Kroz istoriju (odnosno 15 do sada izvađenih boca) pokazalo se da najčešće klija Verbascum blattaria, a ostale vrste su uglavnom imale sličnu uspješnost.

Da li će se išta bitno dogoditi do 2100. godine, kada je predviđen i konačni kraj eksperimenta, vjerovatno nećemo moći da saznamo, ali lijepo je znati da još uvijek postoje ovakvi davni spomenici ljepotama nauke.

 

Ne propustite