DOKTORICA OBJASNILA: Evo zašto morate da radite na jačanju imuniteta! (VIDEO)

Profesor doktor Danica Grujičić, neurohirurg za TV Hram govorila je o raku i njegovom liječenju:

„U medicini kada liječite ljude dešavaju se neshvatljivo pozitivne stvari i neshvatljivo negativne stvari. U djeliću sekunde se sve mijenja. Nekad uradite sve kako treba, a pacijent ne napreduje, njegov oporavak ne ide onim predviđenim tokom. Drugom prilikom niste zadovoljni kako ste uradili operaciju, nije to išlo dobro, ali desi se na kraju da je pacijent odlično. Kako ćete to objasniti?

Imate ljude sa izuzetno teškim bolestima: sepse i čuda, a njihov oporavak dobro teče, desi se opet da dođu ljudi sa običnim bolestima i ne možete da ih spasete. Ima slučajeva koje medicina jednostavno ne može da objasni.

Ne možemo da kontrolišemo sve što se dešava ni u medicini ni u životu.

Mnogi ljudi povezuju razvoje malignih bolesti starenjem populacije, ali kako bojasniti maligne bolesti kod djece? Nešto se desilo očito u našem genomu, od neke bolesti se mora bolovati, ali zašto nam treba toliko vremena da stanemo na put toj bolesti, ne znam! Ovakvu nauku nismo imali u 15 vijeku, pa je čovječanstvo preživljavalo. Jesu bili potrebni vijekovi da se dođe do atibiotika, ali sada kada imate zamajac nauke opet ne možemo da se izborimo sa nekim bolestima.

Nadam se da nije daleko trenutak kada će moći čovjek da kaže da se potpuno izliječio od raka.“

Koliko genetika može da utječe na razvoj raka?

„Ima genetskih bolesti koje se nasljeđuju, ali na sreću većina nisu dominantne. Kada majka ima malignu endokrinoplaziju onda je veća vjerovatnoća da će njena kćerka oboljeti od štitaste žlijezde, onda na vrijeme treba uraditi operaciju. Tj. preventivno odraditi operaciju.
Kod stvaranja malignih bolesti u kičmenoj moždini to je nasledno. Roditelji mogu biti zdravi a dijete imati tu bolest. Može doći do genetskog zaključavanja, pa da bolest preskoči generaciju. Šta je to što je pokrenulo tu genetsku grešku pa se dete rodilo sa bolesti mi to ne znamo.. Ali tumori debelog crijeva, tumori pluća ili tumori dojke ne moraju biti nasledni. Svi oni se pojavljuju u kasnijim životnim dobima iz nekog razloga.

Postoje određene predispozicije: žena koja nije rađala, žena koja je rano izgubila menstruacijom i td. To su žene pod rizikom.

Ukokliko ljudi rade sa azbestom, u nekoj prašini i td. doći će do razvoja karcinoma pluća. Od 100 posto oboljelih od karcinoma pluća, 99 posto su pušači. Činjenica je da je sve više žena oboljelih od karcinoma pluća. Pre su češće obolijevali muškarci, a sada žene tri puta više obolijevaju od karcinoma pluća od muškaraca.

Mi kada liječimo oboljele od tumora često imamo utisak da se ti tumori mijenjaju, da su živa biološka bića i da se prilagođavaju, postaju otporni na neku terapiju koja je do sada djelovala na njih. “

„Danas imamo situaciju da se metastaza primarnog tumora menja, ona može biti karakteristike primarnog tumora ali u suštini se ne ponaša standardno.

Problem kod raka je što imate 100 različitih oblika raka. Rak pluća, pa čak i njegova metastaza, izgledaju različito. Na mozgu može da podseća na rak ali se mijenja, prilagođava se sredini i zato se razlikuje.

Imuni sistem je dužan da prepozna malignu ćeliju i da je ubije. Raznovrstnost tumora spriječava da se nađe lijek za izliječenje. Nadam se da će u nekom momentu to da se promijeni.

Iskreno vjerujem da ćemo na rođenju primati neku vakcinu koja će nas štititi ili popraviti imuni sistem i pobrinuti se da ne dođe do raka.

Svi mi imamo maligne ćelije u sebi, ali imuni sistem je taj koji ih prepoznaje i uništava. Zato treba raditi na ojačavanju imunog sistema.“

(Stil)