Istrenirajte vaš mozak i prestanite brinuti
Zabrinutost je nužno zlo kada se radi o mentalnom zdravlju. Neki zabrinutost smatraju samo lošom navikom koja se vježbom može eliminirati.
Neki ipak misle da zabrinutost ima svoju ulogu, pomažući nam da učimo iz prošlih iskustava i pripremimo se za nova. Dobra ili ne, zabrinutost zaokuplja naš mozak na način da se fokusiramo na nesigurnu budućnost koju ne možemo kontrolisati.
Mnogi opisuju depresiju kao fokusiranje na prošle događaje koje bi voljeli promijeniti a zabrinutost kao fokusiranje na buduće događaje koje ne možemo kontrolisati. Također se može reći i da mi samo mislimo da ne možemo kontrolisati budućnost – mi ustvari možemo poduzeti neke korake da se pripremimo za bilo šta što nas zabrinjava. U ovom članku pronađite neke od načine na koje možete istrenirati vaš mozak da se prestane brinuti.
1. ZAPISUJTE
Kada trenirate vaš mozak da prestane brinuti, ova tehnika je jedna od najboljih. Ako navečer ne možete da spavate te stalno razmišljate o nekim stvarima, zapišite to na papir ili otkucajte na računaru. Na taj način dajete vašem mozgu oduška jer više ne morate pamtiti sve detalje. Ako se brinete šta poslužiti prijateljima na večeri, zapišite „šta da poslužim?“
Zašto zapisivati? Istraživači su došli do dokaza da hronično zabrinuti ljudi također mogu i hronično izbjegavati probleme. Istraživači u naučnom ćurnalu Anxiety, Stress & Coping dali su im priliku da zapiši tri moguća ishoda situacije zbog koje su bili zabrinuti te su onda analizirali njihove odgovore u potrazi za praktičnim rješenjima. Naučnici kažu :“Kad analizirate način na koji sudionici elaboriraju problem u smislu konkretnosti, obje studije pokazuju inverzivni odnos između stupnja zabrinutosti i konkretnosti: što su više sudionici bili zabrinuti za određenu stvar to je manje konkretno bilo njihovo objašnjenje stvari za koju su zabrinuti. Ovi rezultati su u suprotnosti sa tvrdnjom da zabrinutost može dovesti do bolje analize problema. Umjesto toga, ovi rezultati potvrđuju da je zabrinutost ustvari kognitivno izbjegavanje odgovora na problem.“
2. MEDITIRAJTE
Meditacijom možete istrenirati vaš mozak da prestane brinuti. Naučnici u žurnalu Psychosomatic Medicine proučavali su uticaj meditacije i došli su do rezultata koji pokazuju da je meditacija izrazito korisna za smanjenje kognitivne napetosti, ili zabrinutosto. Iako neki ljudi misle da nemaju vremena za meditaciju, meditirati je lako – zatvorite oči na 30 sekundi ili duže. Sam izbor da blokirate izvore stresa barem na kratko je aktivan korak u treniranju mozga da prestane brinuti.
Tih nekoliko trenutaka kada vi svjesno izaberete da izbjegavate bilo kakvu neprirodnu buku u vašem životu daje vam priliku da se fokusirate na ono što je vama najvažnije sada i u budućnosti. Zabrinute misli vam mogu nadoći i u toku meditacije, ali to je normalno. Oni koji su usavršili vještinu treniranja mozga tako da on prestane brinuti preporučuju vam da posmatrate zabrinjavajuće misli kako ulaze u um i napuštaju ga kao oblaci na nebu nošeni povjetarcem.
3. TRENIRAJTE TIJELO I MOZAK
Zabrinutost je mehanizam kojim se mozak koristi da bi preživio tako što aktivira sisteme za borbu ili odustajanje. Ako vas napadne hijena, u trenutku ćete osjetiti navalu adrenalina i taj strah je istovjetan onome što se dešava vašem tijelu kada ste zabrinuti, samo na dosta nižem nivou tokom dosta dužeg perioda.
Vježbanje daje vašem tijelu još jedan razlog za ubrzan rad srca i pojačanu respiratornu aktivnost koje u manjim količinama osjećamo kada smo zabrinuti. Vježbanje pomaže smanjiti krvni pritisak – još jedan fiziološki simptom stresa. Ako možete identificirati stanje zabrinutosti, idite u petominutnu šetnju, po mogućnosti vani. Upijajte vidike i zvuke prirode dok se fokusirate na pokrete udova i udahe koje pravite.