DRAMATIČNA UPOZORENJA STRUČNJAKA, KLIMATSKE PROMJENE SU UZELE MAHA: Pred nama crni scenario, suše, poplave, nove bolesti..

Balkan će u narednom periodu biti jedan od regiona najpogođenjihih klimatskim promenama, a da su one već uzele ozbiljnog maha nema nikakve dileme, upozorili su stručnjaci.

Štete usled vremenskih ekstrema - suše, kiša, olujnih vetrova, trpe svi sektori, a najviše poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan kaže za Tanjug da je definitivno jasno da su klimatske promene "na djelu".

"Ono oko čega postoji neslaganje jeste da li je to uslijed činjenja ljudske civilizacije l devastiranja životne sredine ili je to uobičajeni ciklus klimatskih promjena", rekao je ministar.

On je upozorio da stručnjaci procjenjuju da će region Balkana u narednom periodu biti jedan od najpogođenijim klimatskim promjenama i da se toga mora biti svjestan.

Podizanje srednje godišnje temperature uslovit će nepogode, suše, poplave, a najugroženiji sektor je poljoprivreda, dok posljedice može pretrpjeti i energetika, šumarstvo, vodoprivreda.

"Zbog toga treba djelovati i preventivno, voditi računa o pijaćoj vodi, a treba smanjivati i emisiju gasova sa efektom staklene bašte. Takođe, jedna od važnih mera koje bi se mogle preduzeti jeste pošumljavanje", objašnjava Trivan.

Kada je reč o spremnosti za borbu sa ektsremima i posljedicama, on podseća da se klimatske promene nisu desile preko noći i da su se indikatori pojavili još prije 30 godina, ali da ta pojava u svijetu tada nije bila ozbiljno shvaćena.

Profesor Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu kaže da se ne može precizno reći koji je sektor manje, a koji više pogođen promjenama klime, koje su sve učestalije, i istakao da su svi sektori pogođeni u manjoj ili većoj mjeri.

Poljoprivreda je, kako kaže, pretpjela najveće gubitke zbog suša kojih je bilo godinama unazad, a posledice nisu manje ni po šumarstvo zbog požara, i upozorava da se može očekivati njihova češća pojava u budućnosti.

"Klimatske promene već utiču na sektore poljoprivrede, šumarstvo, vodne resurse, ljudsko zdravlje, biodiverzitet", kaže Đurđević za Tanjug, ističući primjer da pojedine biljne vrste sada ranije cvjetaju, u prosjeku četiri do pet dana, a neke požure i nekoliko sedmica u odnosu na ono što je bio prosjek u 20. vijeku.

Govoreći o šteti uslijed vremenskih ekstrema, Đurđević objašnjava da su one od 2000. do 2015. bile oko 5,5 milijardi, a pošto je i ove godine bila suša, gubici će dostići vjerovatno još oko milijardu eura.

"To znači da je od početka 21. vijeka izgubljeno 6,5 milijardi eura u svim sektorima uslijed ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja. To je donja granica procjena", objašnjava sagovornik Tanjuga.

Na pitanje kako se boriti sa ekstremima, on kaže da je jedan način redukcija gasova sa efektom staklene bašte, ali i prilagođavanje.

"Postoje procene, istraživanja i predlozi. Dobro bi bilo rešiti problem navodnjavanja u poljoprivredi, ali tako nešto još ne može da se implementira jer je postupak složen i zahtijeva detaljniju analizu", ističe Đurđević.

Problem je kaže i to što sektori još ne prepoznaju da je to jedan od zadataka i svaki pojedinačno treba da se bavi time kako može da odgovori na promjene i buduće rizike i svede ih na minimum.

"Svi treba da imaju svijest da se klimatske promjene dešavaju i da će njihov uticaj biti još veći u budućnosti, tako da moramo živjeti sa njima i dati doprinos da se posljedice smanje", ističe profesor Đurđević.

U SRIJEDU JUTARNJA TEMPERATURA -1 STEPEN: Evo kakvo nas vrijeme očekuje narednih dana!