Erdoganu čestitali Izetbegović, Vučić, Rama, Orban...

Svijet
Erdoganu čestitali Izetbegović, Vučić, Rama, Orban...
.

Čim su po broju  prebrojanih glasova na predsjedničkim i parlamentarnim izborima u Turskoj pobjede Recepa Tayyipa Erdogana i njegove Stranke pravde i razvoja (AKP) postale izgledne, počele su stizati i prve čestitke.

Erdoganu je prvi čestitao njegov azerbejdžanski kolega Ilham Alijev koji je nazvao kolegu telefonom i poželio mu sreću u budućem radu.

Dvojica predsjednika su izrazili zajedničko uvjerenje da će "prijateljski i bratski odnosi dvije zemlje biti nastavljeni i dodatno jačani i u budućnosti", javlja Al Jazeera.

U međuvremenu su Erdoganu čestitali i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, makedonski predsjednik Đorge Ivanov, katarski emir Sheikh Tamim bin Hamad Al Thani, palestinski predsjednik Mahmoud Abbas te albanski premijer Edi Rama.

 

Mađarski premijer Viktor Orban prvi je čelnik jedne države članice Europske unije koji je uputio čestitku Erdoganu.

U Turskoj su održani prijevremeni predsjednički i parlamentarni izbori.

Prema preliminarnim rezultatima, a nakon prebrojanih 95 posto glasova, vodi Erdogan s 53 posto osvojenih glasova.

Očekivalo se da će prvi rezultati dati Erdoganu i njegovoj stranci Pravde i razvoja (AK Parti) veliku prednost koja će se smanjivati s prebrojavanjem glasova diljem te države od 81 miliona stanovnika.

Ako nijedan kandidat na izborima u nedjelju ne dobije 50 posto, drugi krug će se održati 8. lipnja.Birališta u Turskoj službeno su zatvorena i počelo je prebrojavanje glasova predsjedničkih i parlamentarnih izbora koji su najveći izazov za predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njegovu islamističku Stranku pravde i razvoja (AKP) otkako su došli na vlast prije 16 godina. Birališta u zemlji od približno 81 milion ljudi službeno su zatvorena u 17 sati po mjesnom vremenu, a izlazne ankete u Turskoj se ne provode i prvi rezultati se očekuju danas rano navečer.

Prvi rezultati turskih izbora pokazuju da je aktualni predsjednik Tayyip Erdogan osvojio preko 50 posto glasova .

Izlaznost na predsjedničke izbore iznosila je 86,62 posto, a na parlamentarne 87 posto, objavila je državna televizija.

Nakon prebrojanih 68,3 posto biračkih listića AKP-u pripada 349 mandata, a njegovim kolicijskim partnerima MHP-u 52 mandata.

Najjača opozicijska stranka CHP osvojila je 148 mandata.

Glavna oporbena stranka već je upozorila na pokušaje izborne prevare.

"Dobili smo mnogobrojne pritužbe", posebno u pokrajini Sanliurfi na jugoistoku zemlje, rekao je glasnogovornik stranke CHP (socijaldemokrati) Bulent Tezcan na konferenciji za novinare u sjedištu stranke u Ankari.

"Naši prijatelji su intervenirali čim se to dogodilo", dodao je.

Nabrojao je nekoliko primjera pokušaja ubacivanja listića u glasačke kutije koji pogoduju vlastima čak i prije otvaranja birališta.

Prikazao je i videosnimku izjave čovjeka koji je tvrdio da je na biralištu u Surucu bilo više listića od birača.

Tužiteljstvo je o tome otvorilo istragu i već je uhićeno četvero ljudi, prenosi Anadolija.

Strahujući od izbornih prevara, posebno na kurdskom jugoistoku zemlje, oporba i nevladine organizacije angažirale su nekoliko stotina tisuća promatrača.

"U regiji je bilo napada, prijetnji kako bi se zaustavilo naše promatrače", rekao je Tezcan.

Izrazio je i žaljenje zbog "naoružanih ljudi na ulicama" koji su željeli zastrašiti birače.

Glavna prokurdska stranka HDP također je na društvenim mrežama kritizirala pokušaje prevare i zastrašivanja na jugoistoku zemlje.

No Erdogan je nakon glasanja u Istanbulu izjavio da na izborima u Turskoj "nije bilo ozbiljnih problema".

Pravo glasa imalo je više od 56 milijuna ljudi.

Glavni protukandidat i najveća prijetnja predsjedniku Erdoganu je predsjednički kandidat Muharrem Ince iz sekularnog CHP-a.

Erdogan nadomak ispunjenju ambicije - tranzicije u izvršni predsjednički sustav

Predsjednički i parlamentarni izbori istodobno su održani prvi put u povijesti Turske i njima treba završiti tranzicija u izvršni predsjednički sustav s velikim ovlastima. 

Novi sustav koji je tijesno prihvaćen na referendumu o ustavu u travnju 2017. ukinut će dužnost premijera te će predsjednik preuzeti dužnosti šefa države i vlade. 

Za Erdogana će to značiti ispunjenje dugogodišnje ambicije u koju je upro sve svoje adute.

Izbori održani u vrijeme izvanrednog stanja proglašenog nakon neuspjela državnog udara 2016. bili su planirani redovito za 2019., a Erdoganova hazardna odluka da ih održi 18 mjeseci ranije vjerojatno je potaknuta zabrinutošću da bi se gospodarsko stanje moglo pogoršati, piše agencija dpa. 

No oporba koja je danas jedinstvenija zaprijetila je Erdoganovoj dugogodišnjoj dominaciji i nada se da će izboriti barem održavanje drugog kruga predsjedničkih izbora 8. jula.

Ne propustite