BOLEST KOJA ODNOSI ŽIVOTE: Otkrijte na vrijeme SIMPTOME raka debelog crijeva!
Rak debelog crijeva je drugi najčešći zloćudni tumor u oboljevanju i umiranju. Svake godine od ovog raka oboli približno 4.500, a umre više od 3.000 ljudi.
Tačan uzrok nastanka raka nije u potpunosti jasan. Najčešće se javlja kao posljedica dejstva nasljednih faktora i faktora sredine, načina ishrane i stila života, piše “Dnevno“.
Faktori rizika su ishrana bogata crvenim mesom i životinjskim mastima, pušenje, alkohol, gojaznost i slaba fizička aktivnost…
Ko može da oboli od raka debelog crijeva?
Od raka debelog crijeva može da oboli praktično svako, ali se on najčešće javlja kod ljudi između 50 i 74 godine starosti u oba spola.
Koji su simptomi raka debelog crijeva?
Bolest se dugo razvija bez vidljivih tegoba. Kada se znaci pojave, bolest je već uznapredovala.
Najčešći simptomi raka debelog crijeva su:
- krvarenje u stolici,
- promjene u pražnjenju crijeva,
- bolovi u trbuhu,
- malokrvnost
- gubitak tjelesne težine.
Šta je rano otkrivanje raka debelog crijeva?
Rano otkrivanje (skrining) raka debelog crijeva podrazumjeva testiranje zdravih osoba, bez prisutnih simtoma i znakova bolesti, u cilju otkrivanja promjena, najčešće polipa, koje prethode nastanku raka ili raka u ranoj fazi.
Polipi su dobroćudne izrasline u unutrašnjosti crijeva. U nekim polipima vremenom mogu da nastanu zloćudne promjene. Vrijeme prelaska dobroćudne u zloćudnu promjenu mjeri se godinama. Blagovremenim otkrivanjem i uklanjanjem polipa prije nego što se u njima pojave zloćudne promjene, sprečavamo nastanak raka.
Postoji nekoliko načina skrininga. Testiranje uzorka stolice na prisustvo krvi, koja je nevidljiva golim okom, a koja je često prvi znak postojanja polipa ili raka u debelom crijevu, najčešće je korištena metoda.
Sve osobe koje imaju od 50 do 74 godine trebalo bi da urade test na skriveno krvarenje u stolici.
Pozitivan test još ne znači postojanje raka. Osobe kod kojih je test pozitivan upućuju se na kolonoskopiju, kako bi se otkrio uzrok krvarenja – dobroćudni polip, maligna bolest ili neko drugo oboljenje debelog crijeva.
Ukoliko je test negativan, ponovo testiranje na skriveno krvarenje u stolici radi se nakon dvije godine.