SPEKTAKULARNI PRIZORI: Gdje se mora spajaju, ali nikad ne miješaju (FOTO) (VIDEO)

Sjeverno od grada Skagena, koji je ujedno i najsjeverniji vrh Danske, nalazi se pješčani poluotok imena Grenen. On se proteže do mjesta gdje se spajaju Sjeverno i Baltičko more. 

Ovaj spektakularni prizori je dokaz da je priroda najveći umjetnik.
Riječ je o rijetkom fenomenu koji se javlja samo na nekim mjestima našeg lijepog planeta, a doista pruža fascinantne prizore - dva mora koja se susreću, no čije se vode ne miješaju zbog različitih gustoća vode.

Karipsko more i Atlantik

Na Bahamima, svijetlo plave vode Kariba su u kontrastu s dubokim plavetnilom oceana, a jedino što ih odvaja je uski kameni greben, nazvan Glass Window most.

2. Skagerrak (Baltičko more) i Kattegat (Sjeverno more)

Sjeverno od grada Skagena, koji je ujedno i najsjeverniji vrh Danske, nalazi se pješčani poluotok imena Grenen. On se proteže do mjesta gdje se spajaju Sjeverno i Baltičko more. "Susret" dvaju mora generira jake struje i turbulencije zbog čega je tamo opasno navigirati, a kamoli plivati.
To se događa jer se valovi, dolazeći iz sva suprotna smjera, sudaraju:

3. Tihi ocean i Tasmanijsko more

Tasmanijsko more je rubno more Tihog oceana između istočne obale Australije i otoka Tasmanije na zapadu, Novog Zelanda, Norfolka i Nove Kaledonije na istoku. Točka koja ih razdvaja zove se Cape Regina - s Tasmanijskim morem na zapadu i Pacifikom na istoku. Te su vode nemirne i nestabilne, a za Maore spajanje tih voda simbolizira spoj između svega muškog i svega ženskog. 

4. Egejsko i Levantsko (Istočno Mediteransko more)

Pri oseki, vidljiv je mali pješčani komad koji povezuje rt Prassonissi s otokom Rodosom. Kada je plima, plažu prekriju dva mora (Egejsko i istočno Mediteransko) sve dok pijesak ne nestane. Područje je vrlo popularno za surfere, zbog jakih vjetrova. 

5. Zaljev Aljaske 

Zaljev Aljaske nije stvarna granica dvaju mora, no tamo se susreću dva tipa vode od kojih je jedna svijetlo plava, a drugo oceanski tamno plavi. Naime, taj neobičan prirodni fenomen rezultat je dolaska teške vode prepune sedimenta iz glečerskih dolina i rijeka. 
Ledenjačke rijeke su poput pila koje erodiraju tamošnje planine, a u tom procesu voda postaje puna sedimenta. Kad se te rijeke izliju u veće vodene površine, pokupe ih morske struje krećući se od istoka prema zapadu, a što se tiče konkretne fotografije i tog fenomena, riječ je o pjeni vode koja izlazi iz jedne od tih rijeka bogatih sedimentom.