'Sejdić i Finci' pitanje svih pitanja

Bosna i Hercegovina
'Sejdić i Finci' pitanje svih pitanja
S ovim se slaže većina analitičara u BiH, istovremeno naglašavajući da ishod u rješavanju najkrupnijih političkih pitanja u BiH zavisi isključivo od Hrvata, odnosno od toga da li će kroz "Sejdić i Finci" i mehanizam koordinacije insistirati na rješavanju "hrvatskog pitanja" u BiH ili će pristati na to da se ta pitanja riješe samo tehnički.

Pitanje svih pitanja koje nova vlast u Bosni i Hercegovini što hitnije mora rješavati je presuda "Sejdić i Finci", te mehanizam koordinacije, kako bi se odblokirao put BiH ka Evropskoj uniji.

S ovim se slaže većina analitičara u BiH, istovremeno naglašavajući da ishod u rješavanju najkrupnijih političkih pitanja u BiH zavisi isključivo od Hrvata, odnosno od toga da li će kroz "Sejdić i Finci" i mehanizam koordinacije insistirati na rješavanju "hrvatskog pitanja" u BiH ili će pristati na to da se ta pitanja riješe samo tehnički.

"'Sejdić i Finci' i mehanizam koordinacije su uslovi svih uslova za odblokiranje zastoja na evropskom putu i bez rješavanja tih stvari se ne može ni razmišljati o daljem evropskom putu", rekla je Tanja Topić, politički analitičar.

Ona nije željela da prognozira ishod, odnosno da li će, kako kaže, "ko god da bude vlast" uspjeti riješiti to pitanje, naglašavajući da to isključivo zavisi od toga da li su političke stranke spremne da postignu saglasnost i da se uhvate u koštac s izazovima.

Analitičari su i mišljenja da političari u BiH pod hitno moraju da rade na rješavanju ekonomskih i socijalnih (ne)prilika u BiH, naglašavajući da se stiče utisak da nisu svjesni izazova na tom polju jer se BiH već godinama ne pomjera naprijed.

Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kaže da uz "Sejdić i Finci" i ekonomske probleme hitno treba rješavati, odnosno sprovesti odluke Ustavnog suda BiH i raditi na rješavanju "mape puta" za BiH.

On, za razliku od Topićeve, ipak smatra da "osovina" Milorad Dodik i Dragan Čović s jedne strane i Bakir Izetbegović s druge strane ne predstavlja jednu koherentnu cjelinu, te da će sukobi u naredne četiri godine ličiti na ono što smo gledali u posljednjih 20 godina.

"Tu će biti ucjena, pritisaka, pozivanja na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i ono što smo gledali u proteklih 20 godina. Mislim da ništa od krupnih političkih pitanja neće biti riješeno", rekao je Mujkić za "Nezavisne novine".

Pored analitičara, svoja očekivanja od nove vlasti u BiH izrazili su i u Kancelariji visokog predstavnika u BiH, naglašavajući da su građani jasno istakli svoje potrebe.

"Rješavanje ekonomskih problema i otvaranje novih radnih mjesta moraju biti prioritet za bilo koga ko bude formirao vlast, skupa sa borbom protiv korupcije i deblokiranjem napretka u procesu evroatlantskih integracija. To je ono čemu se buduće koalicije moraju odmah posvetiti", saopšteno je juče iz OHR-a.

U proteklih nekoliko dana, odnosno odmah nakon što su bili poznati rezultati održanih opštih izbora u BiH, i prve izjave političara koji će, po svemu sudeći, u naredne četiri godine biti vlast u BiH govore o hitnosti rješavanja pitanja "Sejdić i Finci" i mehanizma koordinacije.

Nakon održanih razgovora delegacija HDZ-a i SNSD-a u Mostaru, lideri ovih partija Čović i Dodik naglasili su da su spremni u naredne četiri godine riješiti ključna pitanja za BiH i podnijeti aplikaciju za članstvo u Evropsku uniju.

Osim ove dvije stranke, u vlasti na nivou BiH po svemu sudeći biće i SDA i Demokratska fronta Željka Komšića.

Takođe, gotovo svi političari u BiH, pored gorućih političkih pitanja od "Sejdić i Finci", preko mehanizma koordinacije do MAP-a, ističu da se i promjene na polju Izbornog zakona moraju desiti te da se to pitanje nameće kao hitno.

"Ovi izbori su pokazali mnoge nedostatke koje treba eliminisati", rekao je Dodik nakon sastanka s Čovićem koji je održan u četvrtak u Mostaru i gdje je praktično postignut dogovor o učešću u vlasti ove dvije stranke.

"Sejdić i Finci protiv BiH" je naziv sudskog predmeta koji je vođen pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija koji su kao pripadnici nacionalnih manjina, odnosno zbog svog jevrejskog i romskog porijekla, bili onemogućeni da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH.

Iako je Sud presudio u njihovu korist, ta presuda do danas nije implementirana, mada je o tome vođen i cijeli niz sastanaka bh. političkih šefova s evropskim čelnicima.

Ne propustite