Ivanić: Nerealno da BiH dobije status kandidata 2017.

Bosna i Hercegovina
Ivanić: Nerealno da BiH dobije status kandidata 2017.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ne očekuje da će BiH dobiti status kandidata tokom iduće godine, iako je istovremeno uvjeren da će uspjeti da odgovori na upitnik Evropske komisije.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ne očekuje da će BiH dobiti status kandidata tokom iduće godine, iako je istovremeno uvjeren da će uspjeti da odgovori na upitnik Evropske komisije. BiH je ove godine imala nekoliko pozitivnih i nekoliko negativnih stvari, rezimirao je Ivanić odlazeću 2016. godinu. "Pozitivne stvari jesu podnošenje aplikacije i pozitivno je i to što smo dobili prihvatanje aplikacije i što smo dobili pitanja na koja treba da odgovorimo.

To je značajan iskorak za BiH, jer smo mi u odnosu na druge zemlje regiona daleko zaostajali“, kazao je Ivanić u intervjuu Tanjugu. Jedna od negativnih stvari, prema njegovim riječima, bio je pristup popisu, pošto je tada prvi put došlo do nekog oblika preglasavanja unutar BiH, s obzirom da su predstavnici Bošnjaka i Hrvata preglasali predstavnike Srba u Statističkom zavodu i bilo je, navodi, nekih 200.000 spornih popisnica osoba koje ne žive unutar BiH, ali su tretirane kao da tamo žive. Sam koncept preglasavanja je ono što je u tom slučaju unazadilo odnose u BIH, smatra Ivanić. Kao drugu izrazito negativnu stvar navodi pokušaj da se preko Ustavnog suda ospori 9. januar kao Dan Republike Srpske. "Jako je pogrešno bilo to što je predstavnik jednog naroda, Bakir Izetbegović, pokušao drugom narodu odrediti praznik koji može i koji ne može slaviti. To nikad u BiH neće dati pozitivan rezultat", uvjeren je Ivanić. Upitan kakvu 2017. očekuje, vjeruje da će biti relativno mirna, da će BiH završiti odgovore na upitnike, a ne vjeruje da će dobiti status kandidata, jer, kako kaže, za to je potrebna pozitivna klima, a ta pozitivna klima će zavisiti od odnosa unutar Federacije. "Nije realno očekivati status kandidata, pošto se ne rješava ni problem Mostara, gdje još uvijek nije bilo izbora. Nije realno ni očekivati status kandidata kada se nije riješilo pitanje Sejdić-Finci, ali i to opet nije problem RS. Nije realno očekivati ni status kandidata kada nije riješen problem načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva, niti problem u gradu Stocu u kojem je došlo do neviđenih tenzija", navodi Ivanić. Kad je riječ o upitniku Evropske komisije, podsjeća da je BiH sama sebi postavila rok od šest mjeseci za odgovore, dok je Komisija mislila da će biti potrebno najmanje godinu ili godinu i po. On vjeruje da će se taj posao okončati za šest do devet mjeseci, te podsjeća da ima i dalje pitanja koja se različito gledaju i tumače.

Jedno od tih je promjena Ustava. "Neki bi u Sarajevu sutra rekli da se to planira, možda bi i neki u Banjaluci odgovorili u potpuno drugačijem pravcu. Jedni bi centralizaciju, a drugi nezavisnu RS. Ako bude političkog pristupa koji kaže najmanji zajednički imenilac je ono što je zajedničko svima, onda će to biti odgovor na pitanje, a ako želimo to da iskoristimo za sukobe onda odgovora neće biti. Tu oni koji donose odluke pred sobom imaju jasan izbor - ili približavanje EU ili sukobi i nastavak izolacije", poručuje Ivanić. Upitan postoji li opredjeljenje svih političara za ulazak u EU kazao je da ono formalno postoji, ali suštinski jedan broj političara lijepo govori o Uniji, a ustvari bi voljeli da se zadrže u situaciji u kojoj je BiH danas, jer im je lakše na sukobima da vode politiku. "Kad ste izolovani, tad je lakše manipulisati. Tako da mislim da političke elite nisu u potpunosti iskrene, ali smatram da će pritisci civilnog i nevladinog sektora biti takvi da da će morati da se odgovori na pitanja", ocijenio je. A na pitanje vjeruje li u Dejtonsku BiH s obzirom na loše odnose unutar zemlje, kaže da ne vidi šta bi bila alternativa. "Kad bi se otvorilo pitanje Dejtona vi biste automatski dobili tri vizije - jedna, koja bi bila u Sarajevu, a ona je BiH bez entiteta ako je moguće. Druga, u RS, nezavisna RS, ako je to moguće i treća, zastupljena u Mostaru, treći entitet za Hrvate. I ako imate ta tri koncepta, šta onda znači otvaranje priče o Dejtonskom sporazumu osim novog rata i novog političkog sukoba", upitao je Ivanić. Zato je uvjeren da je Dejton jedina opcija da BiH koliko toliko normalno funkcioniše, te dodaje da uopšte nije komplikovano i da se bazira na kompromisu i uvažavanju interesa.

"BiH nema alterativu, barem je ja ne vidim u narednih 20-tak godina, osim ovoga što ima, a to je Dejtonski sporazum koji nam daje okvire, i ako smo razumni postići ćemo dogovor", naglašava on. Što se odnosa sa ostalim članovima Predsjedništva BiH tiče, kaže da se trudio da svojim odlukama ne provocira druge članove i da nijedna njegova odluka nije promijenila odnose na gore. Bile su dvije odluke koje su unazadile odnose, a nijednu, kaže, nije on donio. Prva je ta odluka oko preglasavanja povodom popisa i druga odluka povodom želje da se ukine 9. januar. "U tim odlukama su prekršeni dogovori koje smo nas trojica imali, a imali smo dogovor da u javnost izlazimo samo sa stvarima o kojima smo saglasni. Nisu mojim, nego tuđim odlukama se stvari promijenile", objasnio je on. U fokusu predsjedavanja Predsjedništvom biće, kako ističe, okretanje BiH ka budućnosti. U prvih mjesec dana je bio u Londonu, Berlinu i Briselu u namjeri da pokaže da želi da se okrene afirmaciji BiH ka međunarodnim institucijama i da se BiH ne okreće prošlosti. "Umjesto stvari za koje znamo da na njih različito gledamo, treba da se okrenemo stvarima u kojima bismo se mogli saglasiti", uvjeren je on. Trudiće se, kaže, i da pokuša da popravi odnose u regionu, a kao dobar znak na tom putu vidi to što je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić prihvatio poziv da posjeti Sarajevo. Takođe, ističe da je potrebno popraviti odnose sa Zagrebom i vjeruje da će tu biti iskoraka u toku njegovog predsjedavanja.

"Evropa i region su prioriteti ovih osam mjeseci koliko ću ja voditi predsjedništvo", poručuje Ivanić. Građanima BiH, povodom predstojećih praznika, poželio je dobro zdravlje, sreću, posebno porodičnu. "Građanima BiH želim više spremnosti na dogovore, manje ekstremizma i isključivosti, manje tipične bosansko-hercegovačkog inata, više razuma, tolerancije i uvažavanje interesa drugih. Građanima RS želim ako išta malo optimizma u eklonomski razvoj, da dođe do prvih pomaka i ozbiljnijih investicija", kazao je on.

Ne propustite