Sedam smrtonosnih stvari uništava planet - želimo li ih zaustaviti?

Svijet
Sedam smrtonosnih stvari uništava planet - želimo li ih zaustaviti?
Plačemo za izumrlim vrstama, ali okrećemo glavu od uzroka uništenja Zemlje.

Plačemo za izumrlim vrstama, ali okrećemo glavu od uzroka uništenja Zemlje.

Danas smo više nego ikad zadivljeni dokumentarcima o čudesima prirode. Potiču svijest, zabavljaju, educiraju. Plačemo kad saznamo da na nebu ima manje ptica ili da su tisuće vrsta ugrožene. Ali postoji dosta problema za koje se nadamo da će nestati sami od sebe. Ipak, čini se da se problemi samo množe. Jasno je da će, ako se s njima ne suočimo, napraviti toliko štete da su male šanse da ćemo preživjeti, piše Guardian.

Prihvaćanje hiper-konzumerizma

Hiper-konzumerizam stvara otpad i ekološku štetu na dosad nezabilježenoj razini. Prosječni supermarket u SAD-u nudi gotovo 50.000 proizvoda. Mobiteli traju nešto više od godine dana, kompjuteri i automobili koju godinu više. Ekonomija slobodnog tržišta slavi brzinu i kvantitetu. Hiper-konzumerizam vodi do krčenja šuma, preopsežnog rudarenja, trošenja prirodnih resursa i zagađenja. Imamo previše stvari koje nam ne trebaju.

Puštanje korporativne moći s lanca

Korporativna je moć alfa mužjak krda. Najvećih 200 korporacija sad upravlja svijetom te su ekonomski snažnije od kombiniranih ekonomija 180 zemalja. Imaju ekonomski utjecaj na preko 80% stanovništva. Usmjeravaju svijet tehnološki i ekonomski, vode trgovinu i industriju. Direktno su povezane s uništavanjem prirode, izbjegavaju plaćanje poreza te s vladama rade što žele. Korporativna moć mora biti obuzdana.

Opasna vožnja

Uskoro će na cestama biti dvije milijarde vozila, od kojih je manje od desetine jednog postotka 'zeleno'. Nije stvar samo u stakleničkim plinovima i zagađenju, već i cestama. Ceste uništavaju šume i obale. Auti odlučuju gdje ljudi žive, kako putuju i čak kako umiru. U sljedećih 20 godina očekuje se da će se broj autiju udvostručiti.

Ono o čemu nitko ne želi govoriti

Stanovništvo. Nitko ne želi pričati o tome, ali broj stanovnika svijeta udvostručio se u razdoblju od 1960. do 1999. Do 2050. moguće je da će na Zemlji biti devet ili deset milijardi ljudi, a svi će željeti računala, automobile ili neke druge stvari. Milijarda ljudi koji žive u siromaštvu nema toliki utjecaj na okoliš, ali milijarda ljudi koja živi europskim ili američkim stilom života radi veliku štetu. Teško je za očekivati da će pritisak na okoliš popustiti u skorije vrijeme.

Gubitak tla

Tlo je još jedna stvar o kojoj nitko ne želi pričati. Zbog lošeg korištenja tla i šumarenja tlo se puno brže gubi nego što se obnavlja. O tlu ovisi većina svjetske vode i hrane. Prema nekim studijama, gubitak tla je drugi najveći ekološki problem. Moguće je da će za 40 godina i do 30% tla postati neproduktivno, što će dovesti do smanjenja broja ptičjih i životinjskih vrsta. Povijest nas uči da civilizacije propadaju kad padne poljoprivredna produktivnost, obično kao rezultat lošeg gospodarenja tlom.

Uzgajanje nejednakosti

Nejednakost utječe na prirodni svijet. Sve je više dokaza da uzrokuje propadanje okoliša. Što je veći jaz između grupa ili država, to je više otpada, konzumiranja mesa i vode te gubitka bioraznolikosti. Hiper-konzumiranje mnogih smanjuje zadovoljstvo većine s onime što imaju.

... i siromaštva

Siromaštvo u zemljama u razvoju i ilegalna trgovina životinjama su najveća prijetnja mnogim ugroženim vrstama. Trgovina ne utječe samo na egzotične životinje, već i na ogolijevanje staništa na industrijskoj razini. Bogate mušterije zahtijevaju proizvode životinja, stabala, cvijeća i ribe za lijekove, suvenire, statusne simbole, građevinske materijale i hranu.

Ne moramo živjeti s ovim stvarima. Dokumentarci nikad ne pričaju o njima te i mi sami zaboravljamo da živimo u prirodi. Možemo sjediti skrštenih ruku i promatrati sve divnije slike prirode, ili možemo nešto poduzeti – dok ne bude prekasno, zaključuje Guardian.

Ne propustite