Miro Lazović za Novi.ba: Ne vidim u čemu je to hrvatski narod neravnopravan!?

Aktuelno
Miro Lazović za Novi.ba: Ne vidim u čemu je to hrvatski narod neravnopravan!?
Povodom zvanične posjete novoizabranog premijera Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića glavnom gradu BiH, bivši potpredsjednik Skupštine RBiH i aktuelni potpredsjenik SDP-a BiH Miro Lazović za Novi.ba kaže da je Plenkovićev dolazak bio potreban s obzirom da je on, prije imenovanja na premijersku funkciju, nagovjestio da će prioritet hrvatske vanjske politike biti dobri odnosi sa BiH.

Povodom zvanične posjete novoizabranog premijera Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića glavnom gradu BiH, bivši potpredsjednik Skupštine RBiH i aktuelni potpredsjenik SDP-a BiH Miro Lazović za Novi.ba kaže da je Plenkovićev dolazak bio potreban s obzirom da je on, prije imenovanja na premijersku funkciju, nagovjestio da će prioritet hrvatske vanjske politike biti dobri odnosi sa BiH. Lazović je izrazio nadu da će ova posjeta ubrzati reformske tokove u BiH i njen put ka evroatlantskim integracijama. On se osvrnuo na nedavne izjave koje su pristizale iz Hrvatske o potrebi mijenjanja Aneksa IX Dejstonskog mirovnog sporazuma, naglasivši da bi one trebale rezultirati 'raspakivanjem' Ustava BiH koje neće voditi teritorijalnoj i etničkoj homogenizaciji, već deblokadi državnih institucija kako bi BiH mogla ići bržim koracima ka Briselu.

"Očekujem da će se kroz pitanja statusa hrvatskog naroda riješavati i institucionalna ravnopravnost svih građana u BiH, premda ja ne vidim u čemu je to hrvatski narod neravnopravan u odnosu na ostale!? Nadam se, da će se nakon ove posjete, odnosi između Hrvatske i BiH riješavati na bazi dijaloga ravnopravnih državnih institucija", kaže Lazović i dodaje da bi ova posjeta trebala suspendirati sve negativne aktivnosti koje HDZ-a BiH provodi u pojedinim dijelovima BiH poput Stoca u kojem lokalni izbori nisu održani zbog teških incidenata i grubog kršenja Izbornog zakona BiH.

'Diverzantski upadi'

Nakon Plenkovićeve posjete Sarajevu, pojašnjava Lazović, moraju se zaustaviti "diverzatnski upadi" hrvatskih zvaničnika u BiH, kao što je bio onaj nedavni Bože Petrova koji je došao u Stolac nakon sporne izjave Dragana Čovića da je Stolac hrvatska teritorija.

"Nadam se da takvih izjava više neće biti nakon ove posjete. Moraju se otvoriti pitanja koje će voditi jačanju državnih institucija, te ravnopravnosti svih naroda i građana kroz zdravu politiku probližavanja Evropskoj uniji ", kaže naš sagovornik. 

Na pitanje da li je realno očekivati uvođenje treće izborne jedinice izmijenama Dejtonskog mirovnog sporazuma i Izbornog zakona BiH za koju se HDZ BiH tako žestoko zalaže, Lazović smatra da Izborni zakon BiH treba mijenjati na način da izbornim mehanizmima bh. institucije postanu efikasnije. Za razliku od Čovićevog kocepta Izbornog zakona  BiH  kojim se želi izvršiti etnički inžinjering, Lazović se zalaže da se članovi Predsjedništva BiH biraju kao što je to bilo '90-tih godina kada su svi građani bez ograničenja i slobodno birali Hrvate, Bošnjake, Srbe i ostale narode.

"Ako ja, kao građanin srpske nacionalnosti, biram samo predstavnika svog naroda, onda sam uskraćen za izbor Bošnjaka, Hrvata i ljudi i iz reda ostalih. Smatram da ljudi koji vode ovu državu moraju biti izabrani od svih građana BiH. Svaki građanin ima pravo birati koga god želi. Ako bi se Izborni zakon BiH promijenio na taj način, siguran sam da bi mnoge podjele i problemi bili otklonjeni", kaže Lazović i dodaje da bi Čovićev koncept zauvijek zacementirao etničke podjele u BiH.

Ideološka matrica

On upozorava da su Mostar i Stolac u vizijama Dragana Čovića i HDZ-a BiH gradovi koji podjelom BiH i stvaranjem trećeg entiteta moraju pripasti takozvanoj Herceg-Bosni, te podsjeća da je Čović prije mjesec dana na obilježavanju 25. godišnjice postojanja ove paradržave kazao da se "Hrvati moraju vratiti ideološkoj matrici Herceg-Bosne Mate Bobana".
"Zbog te ideološke matrice danas Jadranko Prlić i njegova ekipa čekaju konačnu presudu u Hagu. Dakle, Čović ne odustaje od krajnje vizije stvaranje Herceg-Bosne i zato se ne rješava status Grada Mostara. Ali ta opcija nije mogla zaživiti ni '93 i '94 kada su se ratom dijelile teritorije, pa tako neće ni danas uspjeti da se realizirao koncept podjele BiH na tri etničke republike", zaključio je Lazović.      

Ne propustite