Ukoliko nove bh. vlasti budu spremne na sprovođenje reformi

OHR odlazi u idućem mandatu?

Objavljeno:12.11.2014 - 09:50
A A A Times Arial

Ukoliko, nakon formiranja, nove vlasti u BiH budu spremne na sprovođenje reformi, međunarodna zajednica će prije kraja ovog četvorogodišnjeg mandata donijeti odluku o zatvaranju OHR-a, saznaju "Nezavisne''.

U ovakvom razvoju događaja, moguće je da OHR nakon narednih lokalnih izbora zamrzne svoj mandat, a da Valentin Incko BiH napusti nakon narednih opštih izbora. Smatra se, naime, da je četiri godine i jedan izborni proces za lokalne izbore dovoljno da se u praksi pokaže da li će odluke koje domaći politički akteri budu donosili u ovom mandatu dati konkretne reformske korake.

Međutim, rečeno nam je da se o zatvaranju OHR-a u ovom trenutku uopšte ne razmišlja, jer je to postalo političko pitanje između zemalja koje čine Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira. Ali ako bi bh. vlasti praktičnim koracima pokazale da izlaze iz faze konflikta u fazu saradnje, čak i najžešći protivnici zatvaranja OHR-a - SAD i Rusija, svako iz svojih razloga - ostaće bez argumenata za njegov dalji ostanak.

ČVRSTO OPREDJELJENJE: Zasad, kako je objašnjeno, postoji čvrsto opredjeljenje međunarodne zajednice da OHR više ne donosi nikakve odluke niti da direktno učestvuje u političkim procesima, čime bi se pružila šansa novim vlastima da praktičnim koracima dokažu vlasništvo i inicijativu nad reformama. Dodatni razlog za nedjelovanje OHR-a je, pišu "Nezavisne", činjenica da je on potpuno paralisan, jer više ne postoji jedinstvo u Upravnom odboru PIC-a o neophodnim koracima.

Prije zamrzavanja mandata OHR-a BiH bi riješila odluku "Sejdić i Finci" i podnijela kandidaturu za EU. BiH bi najranije mogla postati kandidat za članstvo u EU nakon "zamrzavanja" mandata OHR-a, negdje tokom 2016. godine, čime bi se otvorio put za započinjanje pregovora. Iako nam to nije eksplicitno rečeno, iz svega što smo saznali proističe da bi prva pregovaračka poglavlja bila otvorena nakon odlaska OHR-a, jer se smatra da BiH ne može pregovarati o članstvu dok je istovremeno međunarodni protektorat.

Važno je naglasiti da bi korist od sprovođenja političkih i ekonomskih reformi građani BiH osjetili vrlo brzo, što je, kako je istaknuto, mnogo važnije od formalnog datuma započinjanja pregovora o članstvu.

Takođe, naši sagovornici su jasno istakli da međunarodna zajednica ne traži mijenjanje odnosa unutar BiH uspostavljenih Dejtonskim sporazumom, ali da se traži bolja "protočnost" u donošenju odluka kroz efikasnu koordinaciju, ne samo evropskih pitanja, već pojednostavljivanje procedura i struktura, jeftiniju i efikasniju administraciju, kao i efikasnu borbu protiv kriminala i korupcije, čime bi se postigao ekonomski napredak i veće zapošljavanje.

DOMAĆI FAKTORI: Međutim, jasno je stavljeno do znanja da međunarodna zajednica neće raditi posao domaćih faktora te da je na političkim snagama, nevladinim organizacijama, akademskim strukturama i ostalim građanima da sami nađu okvir i pokažu inicijativu za promjene koje će BiH voditi ka EU.

Istovremeno, međunarodna zajednica je spremna da pomogne, ne samo finansijski, već na svaki drugi način kako bi zemlja krenula naprijed.

Nijedna inicijativa, upozoreni smo, uključujući najnoviju njemačku i britansku, sama po sebi neće riješiti probleme ako domaći faktori ne iskažu spremnost da se posvete reformama.

Takođe, naglašeno je da je veoma važno da pomoć BiH koja će doći od strane međunarodne zajednice, bude koordinisana između EU i SAD. Ističu da bi bilo poželjno da u proces budu direktno uključene Rusija i Turska, ali da zbog trenutnih globalnih odnosa, u ovoj fazi to nije moguće.

Najvažniji interes EU i SAD u stabilizaciji BiH je, kako nam je objašnjeno, da se prostor zapadnog Balkana uredi kako bi prestao biti izvor za regrutovanje ekstremih islamista za ratovanje na bliskoistočnim ratištima i da je to tačka koja ujedinjuje i SAD i EU u naporima rješenja balkanskog Gordijevog čvora.

Neki važni međunarodni faktori nisu zadovoljni zbog neostvarenog napretka nakon što je Kancelarija specijalnog predstavnika EU iz OHR-a prešla u Delegaciju EU, što je, kako nam je rečeno, trebalo da posluži kao argument da je EU sposobna da preuzme inicijativu u BiH.

Naši sagovornici su istakli da bi RS imala veliki interes za stabilizaciju BiH, jer bi u suprotnom došlo do većeg razdvajanja RS na istočni i zapadni dio zbog Brčko distrikta, koji je arbitražnom odlukom postalo kondominijum dva entiteta.

Scenario za naredne četiri godine  
- Novoformirana većina na svim nivoima počinje reforme, a OHR se više ne miješa
- Donosi se rješenje za odluku "Sejdić i Finci" i BiH podnosi kandidaturu za EU
- Nakon što nova većina dokaže da sprovodi reforme, rad OHR-a se zamrzava
- Lokalni izbori u 2016. prolaze dobro, a izborni rezultat potvrđuje reforme
- Donosi se odluka o zatvaranju OHR-a (ako se riješi pitanje imovine)
- BiH prihvaćena kao kandidat za članstvo u EU 2016. godine
- Prva međuvladina konferencija BiH i EU moguća 2017, ali suštinski pregovori čekaju izbore
- Opšti izbori 2018. prolaze u demokratskoj atmosferi i reforme se nastavljaju
- Odluka o zatvaranju OHR-a stupa na snagu, BiH započinje konkretne pregovore o članstvu

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU:

zatvori
VIDEO PREPORUKA