BOLE VAS LEĐA I NIJEDNA TERAPIJA NE POMAŽE: Možda imate TMS, evo šta to znači!
Dr. John E. Sarno je američki profesor rehabilitacijske medicine i autor brojnih znanstvenih radova uključujući cijenjenu knjigu Kako iscijeliti bolove u leđima. Još prije tridesetak godina otkrio je uzrok bolova u leđima i vratu.
Zaključio je da um može utjecati na fiziološke procese u tijelu, pa tako i na bolove u leđima koji su psihosomatske naravi.
Dr. Sarno je mnogim svojim pacijentima dijagnosticirao tzv. sindrom tenzijskog miozitisa (skraćeno TMS).
Riječ je o bolnom stanju mišića, živaca, tetiva ili ligamenata koje je izazvano napetošću, odnosno potisnutim emocijama.
Mnogi ljudi misle da njihove bolove u leđima uzrokuju stanja poput dijagnosticirane hernija diska, uklještenja živca ili skolioze, no zapravo boluju od TMS-a.
Kako prepoznati tenzijski miozitis ili TMS
U dobi ste između 30 i 60 godina?
Često osjećate neobjašnjive bolove u mišićima vrata, ramena, leđa ili stražnjice, a istovremeno proživljavate životne izazove, poput otkaza na poslu ili bolesti unutar obitelji?
Ako ste se u tome prepoznali, mogli biste imati – tenzijski miozitis.
Budući da su spomenute godine zapravo godine povećane odgovornosti i stresa, uzroci većine bolova TMS-a su napetost i potisnute emocije.
No, dr. Sarno ističe kako je, unatoč tomu što ga uzrokuju emocije, tenzijski miozitis ipak fizički, odnosno fiziološki poremećaj.
Tenzijski miozitis zahvaća tzv. posturalne mišiće – mišiće stražnje strane vrata, mišiće i živce duž cijelih leđa i stražnjice te ligamente i tetive u rukama i nogama.
No najučestalije se javlja u mišićima donjeg dijela leđa, bočnim stranama stražnjice, vratu i vrhu ramena.
Osoba koja ima TMS može osjećati oštre, trajne, goruće bolove ili pritisak, kao i trnce i slabost.
Što je zajedničko oboljelima od TMS-a
Osobama s TMS-om zajedničko je to što se početak njihovih bolova veže uz određene životne traume ili promjene.
To mogu biti bolest u obitelji, novi posao, ulazak u brak, financijske krize i sl.
Te su osobe često perfekcionisti, koji su presavjesni u poslu i imaju snažan osjećaj obiteljske odgovornosti.
Osobe koje imaju tenzijski miozitis usto su vrlo samokritične te imaju jaku želju da uspiju u životu kako bi narasle u očima drugih ljudi.
No u pozadini ovoga stanja krije se osjećaj inferiornosti i slabog samopoštovanja, kaže dr. Sarno.
Akutni napadaji i snažni bolovi u mišićima
Kad se dogodi akutni napadaj TMS-a, to može biti strahovito bolno, mišići su u grču i svaki pokret može biti nepodnošljiv.
Slično kao i kod običnih grčeva u mišićima, koje povremeno možete osjetiti, i ovi se grčevi javljaju zbog nedostatka kisika, s tom razlikom da grčevi izazvani TMS-om mogu potrajati jako dugo.
No, iako je akutni napadaj tenzijskog miozitisa vrlo snažan, on je bezopasan.
Okidač za pojavu TMS-a može biti fizička nezgoda, ali i početak odmora.
Primjerice, tijekom nekog teškog životnog razdoblja, poput financijske krize ili smrtnog slučaja u obitelji, osoba još ne osjeća bolove.
No, čim krizna situacija prođe, nagomilana tjeskoba počinje izbijati na površinu i događa se – prvi akutni napadaj.
Mnoge osobe koje imaju tenzijski miozitis počnu osjećati bolove prije, tijekom ili nakon velikih praznika i godišnjeg odmora.
Zbog straha od novih jakih bolova većina oboljelih od TMS-a izbjegava svaku fizičku aktivnost.
Ne samo teže fizičke napore nego i pokrete poput saginjanja, čime sebe jako ograničavaju i svoje stanje čine težim.
Stres je najčešći uzrok TMS-a
Stres koji osjećate u svakodnevnom životu, bilo kod kuće ili na poslu, obično vodi napetosti.
Pod “napetošću” dr. Sarno podrazumijeva pritisak koji osjećate zbog prisutnosti određenih emocija u nesvjesnom umu.
Nesvjesno je “spremište svih vaših osjećaja”. Porijeklo TMS-a je upravo u tom nesvjesnom polju vašeg bića.
Kada je riječ o TMS-u, najčešće potiskujemo anksioznost ili tjeskobu, ljutnju i osjećaj manje vrijednosti. Jer to je nešto što želimo sakriti od vanjskog svijeta.
Budući da tim emocijama ne dopuštamo da izbiju van, one se automatski pohranjuju u podsvijest.
Potisnute emocije poput ljutnje i anksioznosti djeluju na autonomni živčani sustav koji smanjuje dotok krvi i kisika u određene mišiće, živce, tetive ili ligamente – zbog čega nastaje bol ili neki drugi poremećaj.
Čak 88 posto osoba s TMS-om imalo je i druge poremećaje koji se dovode u vezu s napetošću – poput čira na želucu, žgaravice, migrene, kolitisa…
Sve su to poremećaji koje dr. Sarno dovodi u vezu s “neprobavljenim” emocijama.
Fizička bol je obrana od potisnutih emocija
Potrebu za potiskivanjem određenih emocija, poput ljutnje ili bijesa, obično razvijemo zbog roditeljskog utjecaja.
Primjerice, jedna je majka dobila uputu da svog sinčića polije vodom kad god ima ispade ljutnje.
Taj je dječak postao vrlo dobar kandidat za TMS upravo zato što je nakon toga stvorio naviku potiskivanja ljutnje.
Od potisnutih emocija obično se branimo tako što usmjeravamo pažnju na nešto drugo.
U ovom slučaju um skreće našu pozornost s neželjenih osjećaja na – fizičku bol.
Budući da su ti bolovi snažni i ograničavajući, mnogi koji boluju od ovog poremećaja ne žele prihvatiti da TMS ima ikakve veze s emocijama.
Uvjereni su da njihove bolove uzrokuje neka fizička ozljeda ili degenerativne promjene kralježnice, što nije točno.
Što je bolnija emocija koju osoba potiskuje, to je jači intenzitet fizičkih bolova – zaključio je dr. Sarno.
No jednom kada si osoba prizna te osjećaje i dopusti bijesu da izbije van, bolovi misteriozno nestaju.
(alternativa-za-vas.com)