POČELA JE SEZONA GRIPE: Savjeti za građane kako da se zaštite i ostanu zdravi!

Dolaskom hladnijih dana, dolazi i vrijeme sezonskih virusnih oboljenja disajnih puteva, a najčešće oboljenje je gripa.

Virusna oboljenja disajnih organa idu sa sličnim simptomima, tako da se u narodu često proglase gripom i one bolesti koje nisu gripa. Način prenošenja i mjere zaštite su iste, tako da, štiteći se od gripe, štiti se i od drugih oboljenja ove grupe.

Kontaktirali smo J.U. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, koji su nam dali nekoliko preporuka kako da se građani zaštite od sezonskih virusnih oboljenja disajnih puteva.

Gripa je ozbiljna bolest

Gripa je ozbiljna bolest, koja počinje naglo, visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u zglobovima i mišićima, malaksalošću, a potom simptomima disajnih organa, kašljem, kihanjem, bolom u grlu, curenjem iz nosa. Gripa može iskomplicirati postojeće bolesti kod hroničnih bolesnika, a komplikacije se mogu javiti i kod drugih osjetljivih osoba, te tako ugroziti i život bolesnika.

Gripu uzrokuje virus koji je jako promjenljiv, pa se zato od gripe može oboljeti više puta, a promjene virusa mogu biti takve, da  oboli većina stanovništva. Virus se prenosi najčešće zrakom, gdje dospijeva iz ždrijela zaražene osobe kašljanjem i kihanjem, i u zraku može ostati do nekoliko sati, kada ga mogu udahnuti druge osobe.

Osim ovog načina, virus se može prenijeti “preko” ruku i drugih predmeta na kojima se nađu sitne čestice sekreta iz ždrijela zaražene osobe (kašljanje i kihanje u ruke ili nezaštićeno kašljanje i kihanje u okolinu).

Dakle, virus se brzo i lako prenese tako da jedna zaražena osoba, u jednom kontaktu, može zaraziti više od deset osoba u okolini. Pošto ne postoje efikasni lijekovi proti virusa gripe, važno je provoditi mere samozaštite i tako smanjiti rizik za svoje zdravlje i zdravlje drugih.

U preporukama Svjetske zdravstvene organizacije za vakcinaciju protiv gripe se navodi da je ona najbolja i najsigurnija mjera zaštite, kazali su za Novi.ba iz J.U. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Svjetska zdravstvena organizacija prati promjene antigenske građe virusa te prema tim saznanjima daje preporuke za sastav vakcine za svaku nadolazeću sezonu.

U sjevernoj hemisferi sezona gripe obično se javlja tokom jeseni i zime.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prioritetne grupe za vakcinaciju uključuju trudnice, osobe starije od šest mjeseci sa određenim hroničnim bolestima, djeca starosti 6-59 mjeseci, starije osobe, te stanovnici domova za starije osobe i osobe sa invaliditetom.

Pridržavati se mjera prevencije

Iako je vakcinacija najbolja i nezamjenjiva preventivna mjera, treba se pridržavati i ostalih općih mjera prevencije kao što su izbjegavanje kontakta sa osobama oboljelim od gripe, izbjegavanje dužeg boravka u zatvorenim prostorijama u kojima boravi veći broj ljudi, zaštita usta i nosa prilikom kihanja i kašljanja korištenjem jednokratnih maramica, te redovno i često pranje ruku vodom i sapunom.

Za one koji putuju a imaju simptome gripe preporučuje se odgađanje putovanja. Nadalje, treba izbjegavati bliži kontakt sa osobama koje kišu i kašlju (udaljenost najmanje jedan metar), izbjegavati skupove i prenatrpane prostorije, izbjegavati posjete bolesnicima u bolnici i kod kuće.

U mjere samozaštite spadaju i higijenske mjere, kao što su održavanje lične higijene, naročito higijene ruku i prostorija u kojima se boravi, adekvatno zagrijavanje i provjetravanje. Oblačenje je neophodno prilagoditi uslovima, izbjegavati rashlađivanje organizma, ishranu prilagoditi potrebama, a ne željama (dovoljan unos svježeg povrća i voća) i održavati organizam u dobroj fizičkoj kondiciji. Sve to doprinosi povećanju otpornosti organizma i potrebno je provoditi stalno.

Kod pojave simptoma bolesti, treba ostati kod kuće, uzeti sredstva za ublažavanje simptoma (lijekove protiv temperature i bolova, za ublažavanje kašlja i curenja nosa, vitamine, minerale i tople napitke).

Ako primjena navedene simptomatske terapija ne dovede do poboljšanja, potrebno se javiti svom ljekaru.