BIZNIS

Nova privredna grana u regionu: Ni biljka, ni životinja, a donosi zaradu

Objavljeno:24.01.2018 - 13:23
A A A Times Arial

Grana poljoprivrede kao i svaka druga, s tim što ne podrazumijeva ni uzgoj životinja ni biljaka, već bića koje ima životinjski sastav ćelije, a raste kao biljka – gljivarstvo.

Proizvodnja pečuraka, konkretno bukovača, jeste biznis u kom je znanje primarna investicija. Za razliku od vrganja i šitakija, uzgoj bukovače ne zahtijeva velika ulaganja, ona se otplate za par mjeseci, a opet jeftinija je od pomenutih vrsta i tako dostupnija kupcima. U poređenju sa šampinjonom, koji raste na đubrivima i neophodan mu je hemijski tretman, bukovača hoće zdravu sredinu i ne podnosi prskanje – i kap vode je pogubna za nju, piše Blic.rs.

– Najisplativije je raditi kod kuće, u podrumu, štali, garaži. Nije posao od koga se možeš obogatiti, ali možeš pristojno da živiš – priča Blagoje Radišić, penzionisani vatrogasac iz Užica, koji se posvetio proizvodnji bukovače.

U Užicu je zagađen vazduh, koji ova pečurka ne trpi pa Radišić radi u zlatiborskom selu Tripkova. Na drvetu, panju, talogu od kafe – na raznim podlogama se uzgaja, a Blagoje to čini u vrećama sa čistom slamom.

Punjenje vreća sistemom red slame, red sjemena je, ako se radi ručno, najteži posao, jer materijal treba gusto sabiti da bi džak bio idealne težine između 16 i 18 kg. Da bih olakšao sebi, napravio sam prostu mašinu za sabijanje – kaže Radišić.

bukovace-4

Džakovi se dvadesetak dana, poređani tako da se ne dodiruju, drže u tamnoj prostoriji u kojoj se dozira provetravanje na 20-22 Celzijusa. Kad vreće pobijele od žilica pečurki, sele se u drugu prostoriju i kače jedna iznad druge.

– Tu se svjetlošću simulira smena dana i noći, pušta se svjež vazduh, idealna temperatura je od 15 do 18 stepeni. Bitna je vlaga koja se ubacuje vodenom maglom ili vlaženjem poda. Poslije pet do sedam dana počinje da raste prvo kolo, a za branje treba sačekati još koji dan. U tri isplativa kola nabere se pečuraka 20 do 30 procenata od težine džaka, 3-5 kilograma – objašnjava Radišić i dodaje da jedan proizvodni ciklus traje tri mjeseca, a potom se kače nove vreće.

Srđan Lazić i Ana Cvetić iz Užica su ljetos eksperimentalno počeli da gaje bukovače u turi od stotinak vreća. Već u novembru su zakupili halu od 400 kvadrata na brdu Gornja Pora iznad užičke kotline.

– Krenuli smo sa 250 vreća, a kako se tržište otvaralo, svake nedjelje smo ubacivali po još toliko. U prvom kolu smo imali 2,7 kg po vreći, a od naredna dva očekujemo po pet kilograma. Sada imamo 1.050 vreća, a zaposlili smo i dva radnika – priča Srđan Lazić.

On ne sabija džakove sam, već ih kupuje od Radišića za 350 dinara (oko 7 KM), malo skuplje od kilograma bukovače.

– Uložili smo između četiri i pet hiljada eura. S obzirom na to da planiramo proširenje, još nemamo kalkulaciju za koliko će se investicija otplatili, ali svakako to neće biti duže od nekoliko mjeseci – objašnjava Lazić.

 

Ulaganje na 20 kvadrata 1.500 eura

Blagoje Radišić kaže da je za bukovaču, kao skroman porodični posao, potrebna prostorija od 20 kvadrata u koju može da stane 100 vreća. Od ove količine zaradi se mjesečno 500 eura, a investirano se vrati za tri mjeseca.

– Ulaganje za ove uslove košta 1.500 eura. Tu podrazumijevam mašine za sjeckanje i sabijanje slame, kazan za kuhanje slame, sistem za kačenje vreća, ventilator, aparaturu za vlaženje, žičani kavez u kome se slama kuha kao u fritezi i dizalicu za njega – priča on.

 

Ni biljke, ni životinje

Gljive predstavljaju poseban oblik života na Zemlji, imaju životinjski sastav ćelije, rastu kao biljke, a spadju u zasebne, eukariotske organizme. Međutim, genetičke studije su pokazale da su gljive sličnije sa životinjama, nego sa biljkama.

(Novi.ba/Blic.rs)

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU:

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!