UZGOJITE BOROVNICE KOD KUĆE: Bez zemlje, saksija, bašte i kopanja!
Braća Zoran i Boris Gvozdenović iz Kragujevca eksperimentalno su zasadili borovnice po sistemu hidroponije. Gajenja borovnice u Šumadiji na ovaj način nije do sada bilo, ali se Gvozdenovići nadaju da će u budućnosti hidroponija zbog niza prednosti biti primarna.
Pored toga, borovnica se u ovom dijelu Srbije do sada nije sadila. Njihov zasad, čija je površina oko jednog hektara, nalazi se u selu Lužnice, na pola puta između Topole i Kragujevca.
Gvozdenovići su za sada vjerovatno jedini odgajivači na ovim prostorima koji su visokožbunastu borovnicu zasadili u plastične vreće. Karakteristično je što biljka nema nikakvog dodira sa zemljom. Vreća zapremine oko 22 litra zadrži treset i pregorjelu borovu piljevinu u jednakom odnosu.
"Vreće su na klasičnoj parceli, u zemlji. Ali mi u vreći kontrolišemo uslove koji su najpogodniji za razvoj borovnice. Unutra su kiseli treset koji njoj odgovara, čiji je PH 3.5 i borovu piljevinu. Piljevina je pregorjela i stara je dvadesetak godina. Ta mješavina je u srazmjeri pola-pola. Tako smo dobili ambijent koji odgovara biljci, te je PH u vreći oko 4.5", kaže Boris Gvozdenović.
Do svake vreće je napravljen sistem zalivanja kap po kap, i preko tog sistema dolazi i prihrana za američku visokožbunastu borovnicu. Ove sezone rod je bio ograničen, ali u punom rodu očekuju prinos od pet kilograma po biljci. Gvozdenovići su se na ovakav način sadnje odlučili da bi se razlikovali od drugih, ali i da bi imali bolju kontrolu nad biljkom.
"To znači da imamo veću kontrolu biljke, znamo na vrijeme koliko joj treba hrane i ima manje korova, tako da je fizički rad sveden na minimum. Pošto smo obojica gradska djeca i nikada nismo imali dodira sa selom, nismo ni navikli na teške uslove rada. To je još jedan razlog zbog koga smo se odlučili na ovaj način sadnje, da bismo mogli popodne, tek kad se završi radno vrijeme u firmama, u kojima radimo, da se posvetimo našem zasadu", kaže Gvozdenović.
Na parceli u Lužnicama braća blizanci imaju 2.000 sadnica. Na jesen planiraju novi zasad od još 500. Obojica su ekonomisti po struci koji su zaposleni u firmama, i na svoje imanje dolaze poslije radnog vremena. Ukoliko procjene da od borovnica može da se živi, možda će i razmisliti da se presele iz grada u selo.
(agroklub.com)